Emisije su nečistoće koje se skupljaju u Zemljinoj atmosferi i stvaraju brojne probleme. Rastuća zabrinutost oko štete koja se nanosi okolišu, zajedno s pojačanim naporima da se pronađu ekološki prihvatljiva rješenja, naveli su mnoge da se usredotoče na situaciju iz međunarodne perspektive. To uključuje procjenu onečišćenja zraka diljem svijeta, koje se često naziva globalnim emisijama, i pokušaj podizanja svijesti u svim zemljama.
Fokus na globalne emisije općenito uključuje onečišćujuće tvari kao što su ugljični dioksid, metan, dušikovi oksidi i fluorougljikovodici. Vjeruje se da ovi plinovi imaju nekoliko štetnih učinaka na okoliš. Mogu stvoriti smog i kisele kiše, na primjer. Međutim, jedan od najvećih problema je njihov doprinos globalnom zatopljenju.
Globalno zagrijavanje je ekološki problem koji uključuje promjenu klimatskih obrazaca. Vjeruje se da su emisije diljem svijeta jedan od najvećih uzroka ovog problema. To se događa jer je Zemlja okružena slojem plinova poznatim kao atmosfera. Globalne emisije često uključuju plinove koji stvaraju toplinu. Kada se ovi ispuste, dižu se i postaju zarobljeni atmosferom.
Vjeruje se da su zarobljeni plinovi dijelom odgovorni za povećanje temperature na Zemlji. Teorije također sugeriraju da su klimatske promjene djelomično posljedica oštećenja ozonskog omotača – koji je Zemljina zaštitna barijera od sunca. Također se vjeruje da globalne emisije igraju ključnu ulogu u ovom problemu.
To se događa jer se vjeruje da određeni plinovi koji se dižu u atmosferu uništavaju ozonski omotač. To omogućuje sunčevim ultraljubičastim zrakama da prodru u ozon i dođu do površine Zemlje. Kao rezultat, može doći do promjene temperature i drugih negativnih učinaka.
Globalno zatopljenje čini više nego samo čini svijet toplijim. Kada se temperature povećaju, razina mora također raste zbog topljenja prirodnih značajki kao što su polarne ledene kape i vječni led. Također mijenja staništa raznih živih bića, što u nekim slučajevima ugrožava njihov opstanak. To bi u konačnici moglo ugroziti lanac ishrane. Takvi učinci obično mogu biti neizravno povezani s globalnim emisijama.
Učinci globalnog zatopljenja uvelike su odgovorni za nastojanje da se smanji emisija. Jedan od načina na koji bi to moglo biti moguće je smanjenje upotrebe fosilnih goriva, poput nafte i ugljena. Vjeruje se da ova goriva u velikoj mjeri doprinose problemu. Promjena u tom pogledu uključuje pronalaženje alternativnih izvora energije.
Korištenje zemljišta također je tema za zabrinutost s obzirom na globalne emisije. To je zato što biljke mogu pomoći u apsorpciji nekih plinova koji se emitiraju globalno. Međutim, umjesto velikih napora da se posadi i zaštiti više vegetacije, dolazi do krčenja šuma. U mnogim slučajevima to se radi kako bi se zemljište moglo koristiti u svrhe koje će povećati globalne emisije.
Mnogi stručnjaci predviđaju da će se svijet u budućnosti drastično i nepovoljno promijeniti ako se emisije ne smanje. Drugi stručnjaci ne vjeruju da je situacija tako strašna kao što neke tvrdnje navode. Ovaj nedostatak konsenzusa dio je razloga zašto je teško dobiti jedinstven globalni odgovor.