Mnogi ljudi koji nisu doživjeli potres imaju dojam da je opasan dio sam potres. Zapravo, vrijeme nakon potresa mnogo je opasnije, a znati što učiniti nakon potresa važan je dio pripravnosti za potres. Potresi mogu uzrokovati najrazličitija oštećenja, a ponekad su i iznimno opasna, ali ne i očita, kao na primjer u slučaju oštećene električne instalacije koja uzrokuje požar u zidovima građevine.
Nakon što potres završi, prva stvar koju bi ljudi trebali učiniti je procijeniti sigurnost svoje okoline i provjeriti jesu li ljudi u blizini. Ako su ljudi u zatvorenom prostoru, dobra je ideja evakuirati se, jer potresi mogu uzrokovati strukturnu nestabilnost, što će uzrokovati urušavanje zgrade. Ako preživjeli osjete miris plina ili vide prolivene kemikalije, trebali bi odmah napustiti područje. Isto tako ako se uoči plamen ili električne iskre.
Žrtve treba brzo provjeriti ima li ozljeda, s naglaskom na ABC: dišni put, disanje i cirkulacija. Ako netko ima teške ozljede ili se sumnja na ozljedu glave ili kralježnice, ne smije se pomicati. Također nije preporučljivo pokušavati očistiti olupine od zarobljenih žrtava, osim ako su u neposrednoj opasnosti od smrti, jer nestabilne hrpe olupine mogu još više ozlijediti ljude kada ih premještaju neiskusne osobe. Ako su ljudi ostavljeni u zgradi zbog ozljeda ili su zarobljeni, zgrada treba biti jasno označena kako bi se pokazalo da se unutra nalaze ljudi.
Ako se utvrdi sumnja na prekid komunalnog sustava kao što je plin, struja, voda ili kanalizacija, to treba prijaviti hitnoj službi i komunalnoj službi. Hitne službe obično su na snazi nakon potresa, a mogu se pozvati i na hitne telefonske linije. Imati pri ruci popis brojeva za hitne slučajeve dobra je ideja da budete spremni za situacije poput potresa. Telefone treba koristiti samo za hitne slučajeve, kako bi se izbjeglo začepljenje telefonskog sustava, a preživjeli bi trebali slušati radio na baterije za informacije.
Treba izbjegavati nadvožnjake i mostove sve dok ih hitne službe ne oslobode nakon potresa. Ljudi koji žive u blizini oceana trebali bi biti oprezni na upozorenja o tsunamiju, a ljudi koji žive s drugima možda će htjeti uspostaviti hitno mjesto sastanka kako bi, ako se razdvoje tijekom događaja poput potresa, znali kamo ići da se pronađu. Također je važno biti na oprezu zbog naknadnih potresa, jer neki naknadni potresi mogu biti jači ili jači od početnog potresa, uzrokujući dodatnu štetu.
Nakon što su strukture očišćene za ulazak nakon potresa, ljudi bi trebali biti oprezni kada otvaraju ladice, ormare i ormare, jer su se predmeti mogli pomaknuti tijekom potresa. Također se snažno potiče čekanje dok se sve komunalije ne oslobode, a ljudi bi se trebali kloniti srušenih dalekovoda, znakova izlijevanja kemikalija i mjesta koja su hitne službe označile kao opasna.
Kako bi bili spremni za događaje nakon potresa, ljudi bi trebali sastaviti komplet za zaštitu od potresa, koji također može poslužiti kao opća oprema za hitne slučajeve ili katastrofu. Zalihe hrane, čiste vode, lijekova, baterija, radija, baterijskih svjetiljki, medicinskih potrepština, odjeće i deka treba pohraniti u kompletu, zajedno s hranom i vodom za kućne ljubimce. Mnogi ljudi također vole držati kopije važnih dokumenata kao što su rodni listovi, domovi i automobili te putovnice u kompletu, tako da će biti lako dostupni po potrebi, a držanje gotovine pri ruci također je dobra ideja. Općenito je pravilo da u kompletu za hitne slučajeve treba biti dovoljno zaliha za 72 sata bez pomoći.