U obrazovanju, što je mainstreaming?

Zakon o obrazovanju za osobe s invaliditetom (IDEA) nalagao je da svi Amerikanci s invaliditetom imaju pravo na besplatno javno obrazovanje. Od osnutka IDEA-e vodile su se mnoge rasprave o najboljem načinu pružanja tog obrazovanja učenicima s posebnim potrebama. Jedna praksa koja ima za cilj pružanje pozitivnog obrazovnog iskustva za učenike specijalnog obrazovanja je mainstreaming, u kojoj se učenici defektologije dio školskog dana smještaju u redovnu učionicu. Cilj integriranja je dati učenicima specijalnog obrazovanja priliku da steknu odgovarajuće socijalizacijske vještine i pristup istom obrazovanju kao i učenici redovitog obrazovanja, a da im se i dalje omogući pristup resursnim prostorijama i učionicama za specijalno obrazovanje.

Integracija je postala redovita praksa u mnogim školama. Učenici specijalnog obrazovanja mogu se uključiti u redovnu učionicu za dio školskog dana — na primjer, provode sat engleskog u redovnoj učionici, ali provode sat matematike u učionici za specijalno obrazovanje. Integriranje je prilagodljivo i često se oslanja na prosudbu redovnog učitelja razredne nastave i učitelja defektologa, koji će obojica stalno komunicirati kako bi jasno ocijenili napredak učenika. Kada se pravilno koristi, uvođenje u načelo omogućuje učeniku specijalnog obrazovanja da u potpunosti iskoristi sve resurse koji su im dostupni.

Kritičari mainstreaminga tvrde da postavlja nepotrebnu stigmu na učenike specijalnog obrazovanja skrećući pozornost na činjenicu da oni ne provode cijeli dan u učionici redovnog obrazovanja. Protivnici smatraju da bi učenike specijalnog obrazovanja trebalo smjestiti u redovnu učionicu s punim radnim vremenom – ova praksa se naziva potpuna inkluzija. Provođenje cijelog dana u učionici redovnog obrazovanja smanjilo bi društvenu stigmu povezanu s pohađanjem specijalnog obrazovanja, tvrde protivnici. Međutim, potpuna inkluzija ograničava učenike specijalnog obrazovanja da iskoriste resurse koji su im dostupni u učionici za specijalno obrazovanje, a koji možda nisu dostupni u redovnoj nastavi.

Obrnuto usmjeravanje nastalo je iz koncepta mainstreaminga. U obrnutom mainstreamingu, učenici redovnog obrazovanja dovode se u učionicu za specijalno obrazovanje ili na pola radnog vremena ili na cijeli školski dan. To potiče društvenu interakciju, omogućuje učenicima specijalnog obrazovanja da prikupe informacije od učenika redovitog obrazovanja i daje učenicima redovitog obrazovanja bolje razumijevanje različitih posebnih potreba. Obrnuta mainstreaming često se provodi u predškolskim i vrtićkim učionicama kako bi se razvilo prihvaćanje i tolerancija dok su djeca dovoljno mlada da budu manje svjesna društvene stigme.