Čini se da prijateljsko nebo nije baš tako prijateljsko, pogotovo za letačke posade koje svakodnevno pružaju usluge milijunima putnika.
Opasnost uglavnom dolazi od kozmičkog ionizirajućeg zračenja – atomskih čestica koje su zastupljenije na većim visinama. Ove bombardirajuće zrake mogu oštetiti tkivo i DNK, potencijalno dovesti do zdravstvenih problema poput raka i reproduktivnih problema.
Zbog njihove povećane izloženosti, CDC klasificira članove zrakoplovne posade kao “radnike na zračenju”, slično pojedincima koji rade u nuklearnim elektranama. Prema Irini Mordukhovich s TH Chan School of Public Health Sveučilišta Harvard, kabinsko osoblje prima najveću godišnju dozu kozmičkog ionizirajućeg zračenja od svih američkih radnika.
Uz veće doze kozmičkog zračenja, letačke posade izložene su i UV zračenju, kao i zračenju gama zraka i rendgenskih zraka uzrokovanih sunčevim bakljama. Osim toga, postoje i drugi poznati karcinogeni povezani s zračnim prijevozom, uključujući kemijske usporivače plamena i curenje motora. Prema Harvardskoj studiji stjuardesa iz 2018., muškarci i žene koji rade u kabinskom osoblju u SAD-u imaju višu stopu mnogih karcinoma, uključujući rak dojke, rak vrata maternice, rak kože, rak štitnjače i rak maternice, kao i rak gastrointestinalnog sustava. (karcinom debelog crijeva, želuca, jednjaka, jetre i gušterače).
Letenje neprijateljskim nebom:
Studija stjuardesa na Harvardu pokazala je da je stopa raka dojke 50 posto veća među stjuardesama u usporedbi s općom populacijom. Stope melanoma i nemelanomskog karcinoma kože također su značajno veće i među stjuardesama.
Znanstvenici procjenjuju da su posade svake godine izložene oko 3 milisiverta (mSv) zračenja. Za usporedbu, astronaut koji provede 10 dana u svemiru prima 4.3 mSv.
Kako bi zaštitila astronaute od kozmičkog ionizirajućeg zračenja, NASA postavlja ograničenja na njihovu godišnju izloženost zračenju. Ali u Sjedinjenim Državama nema ograničenja za posade zrakoplovnih prijevoznika.