Što je arheološki turizam?

Arheološki turizam odnosi se na proces u kojem ljudi putuju do povijesnih i arheoloških zanimljivih mjesta. Razlog zašto ga nazivaju arheološkim turizmom leži u činjenici da je često usmjeren na dogovaranje posjeta arheološkim nalazištima na kojima su otkrivena mjesta i artefakti koji datiraju iz antike, poput piramida u Egiptu. Arheološki turizam može biti sredstvo za zadovoljenje znatiželje turista za antičkim nalazištima ili može biti u svrhu edukacije turista koji su studenti i znanstvenici.

U većini slučajeva, to je vlada regije u kojoj se nalaze antikviteti kako bi promovirali arheološki turizam kao sredstvo educiranja ljudi o njihovoj bogatoj kulturnoj baštini ili jednostavno kao način da se zaradi nešto novca od turista koji posjećuju. Turizam je toliko velik biznis da neka gospodarstva uglavnom ovise o njemu za svoj opstanak. Zbog toga bi neke vlade mogle promovirati svoju kulturu i poticati arheološki turizam kao sredstvo za prikupljanje više sredstava. Turisti troše novac na zrakoplovne karte, prijevoz, hranu, smještaj, usluge i kupnju artefakata. Vlada također dobiva od poreza koje nameću na rashode takvih turista.

Odredište arheološkog turizma moglo bi biti bilo što zanimljivo, od muzeja u kojima se nalaze artefakti do samih iskopavanja. Ponekad arheološki turizam uključuje i druge povezane značajke, kao što su rekreacija povijesnih lokaliteta ili simulacija modernijih lokaliteta kako bi izgledala kao neka kulturno relevantna koja više ne postoje. Na primjer, simulacija bi mogla uključivati ​​nešto poput grada duhova koji izgleda kao da bi izgledao grad iz antike.

Jedan od nedostataka arheološkog turizma je opasnost koju uistinu povijesnim lokalitetima mogu predstavljati horde turista koji se u velikom broju spuštaju na ta mjesta. Čak i uz stroga ograničenja, uvijek postoji opasnost od nekog oblika oštećenja takvih mjesta, što bi moglo utjecati na netaknutu povijesnu lokaciju. Primjerice, kada turisti posjećuju špilje s drevnim slikama na zidovima, stalni promet ljudskih bića može dovesti do erozije ispravno očuvanog statusa mjesta. Vlada regije u kojoj se arheološki turizam odvija mora odlučiti je li prihod koji ostvaruje od turističkog prometa dobar kompromis za smanjenje povijesne vrijednosti lokaliteta.