Zoopraksiskop je projekcijski uređaj za vrlo kratke filmove i filmove. Mnogi ga povjesničari smatraju prvim pravim filmskim projektorom, a iako je zoopraksiskop odavno mrtav uređaj, osnovna ideja se može vidjeti u mnogim modernim projektorima i tehnikama animacije. Nekoliko primjera opreme koja se koristi sa zoopraksiskopima izloženo je u muzejima diljem svijeta, a jedan muzej ima uglavnom netaknut zoopraksiskop.
Uređaj je 1879. izumio Eadweard Muybridge, jedan od prvih pionira fotografije. Muybridge je rođen u Britaniji, iako je veći dio svog života proveo u Kaliforniji, gdje se upuštao u neke šarene avanture kada nije fotografirao i izmišljao. Postoje dva osnovna dijela zoopraksiskopa; kućište projektora i diskove koji se u njega uklapaju. Kao i moderni projektori, zoopraksiskop je imao lampu, leću i podesivi zatvarač koji je služio za fokusiranje slike. Stakleni diskovi imali su niz okvira otisnutih duž margina.
Za korištenje zoopraksiskopa, disk se montira u uređaj i zatim se okreće. Dok se disk okreće, slike ispisane na njemu se projiciraju. Kada se disk okrene pravilnom brzinom, slike se pomiču, ilustrirajući isti osnovni princip koji se koristi za stvaranje modernih filmova. Duljina filma je, naravno, jako ograničena promjerom diska, pa su filmovi zoopraksiskopa po prirodi vrlo kratki.
Najraniji filmovi napravljeni su slikanjem slika izravno na staklo. Kasnije su snimljeni filmovi s fotografijama otisnutim na površinu, a filmovi u boji proizvedeni su ručnim bojanjem stakla. Muybridge je svojim zoopraksiskopom ilustrirao mnoge principe kretanja životinja, što je još jedna od njegovih strasti. Jedan poznati film zoopraksiskopa prikazuje seriju fotografija trkaćeg konja u pokretu. Muybridge je iskoristio film kako bi dokazao da su u jednom trenutku sve noge trkaćeg konja zapravo odmaknute od tla. Te se fotografije sada nalaze u kolekcijama Sveučilišta Stanford.
Ako ste znatiželjni, prva izložba zoopraksiskopa bila je u domu Lelanda Stanforda u Palo Altu u Kaliforniji. Ako se zoopraksiskop smatra prvim filmskim projektorom, ovo je bila i prva filmska predstava. Publika iz 1879. vjerojatno nije imala pojma da će zoopraksiskop nadahnuti tehnologiju koja će u konačnici iznjedriti globalnu industriju vrijednu više milijardi dolara.