Newfoundland je pokrajina u istočnoj Kanadi i obuhvaća otok Newfoundland i Labrador. Smještena na obali Atlantika, pokrajina ima 156,184 četvornih milja (404,517 četvornih kilometara) i dom je za 568,000 ljudi. Glavni grad je St John’s, grad koji se nalazi na istočnom dijelu otoka Newfoundlanda. Bila je to posljednja od deset kanadskih provincija koja se pridružila Kanadskoj konfederaciji, u koju je primljena 1949. Uzimajući u obzir zemljopis provincije – tjesnac Belle Isle dijeli otok Newfoundland od kopna Labradora – pokrajina ima, od 2001., obično se naziva “Newfoundland i Labrador”.
Povijest Newfoundlanda seže unatrag više od 4,000 godina kada su prvo pomorski arhaični ljudi, a zatim paleoeskimi stigli u sjeverni Labrador. Dvije osobe nisu bile u srodstvu, imale su različite fizičke osobine i govorile različite jezike. Dolazak paleoeskima označio je kraj za pomorske arhaične ljude. Arheolozi vjeruju da su ili asimilirani u paleoeskimsku populaciju ili su, što je vjerojatnije, izumrli zbog paleoeskimske hegemonije. Zapisi sugeriraju, međutim, da su neki od tih pomoraca preživjeli, osobito duž tjesnaca Belle Isle; i vjerojatno je da su upravo te ljude prvi Europljani, Vikinzi, susreli kad su stigli na istočnu obalu otoka Newfoundlanda 1000. godine.
Newfoundland je trebao postati prva engleska kolonija kada je 1583. Sir Humphrey Gilbert polagao pravo na provinciju za britansku krunu. Međutim, kao i veći dio kontinenta, kolonizacija pokrajine dovela je do sporova između Engleza i Francuza. Godine 1713. Francuzi su konačno priznali britanski suverenitet, a Francuska je zadržala otoke St. Pierre i Miquelon. Godine 1855. Newfoundlandi su postigli autonomiju i nastavili sami sobom vladati do 1949. kada su pristupili Kanadskoj konfederaciji.
Glavne industrije Newfoundlanda uključuju ribarstvo, novinski papir, rudarstvo (željezo u Labrador Cityju i Wabushu; nikal u Voisey’s Bayu; cink, bakar i zlato u Buchansu), proizvodnju nafte (u Hiberniji) i turizam. Bruto domaći proizvod (BDP) pokrajine u 2005. iznosio je približno 14 milijardi kanadskih dolara, od čega su turistička i uslužna industrija pridonijele lavovski udio.