Arktički krug je velika regija u sjevernom dijelu svijeta. Trenutno je definirano kao cijelo područje sjeverno od 66° 33′ 39” (66.56083°) geografske širine. Ova se definicija neznatno pomiče tijekom vremena, kao rezultat toga što se Zemljin nagib ponešto mijenja, pomičući linije geografske širine za vrlo male korake. Regija unutar arktičkog kruga naziva se Arktik i sadrži zemljište na koje polažu pravo niz različitih zemalja, točnije Kanada, Finska, Grenland (Danska), Island, Norveška, Rusija, Švedska i Sjedinjene Države.
Arktički krug se određuje na temelju postojanja polarne noći i polarnog dana. Unutar arktičkog kruga, barem jednom godišnje postoji cijeli dan u kojem je sunce vidljivo u svakom trenutku i cijeli dan u kojem se sunce nikad ne vidi.
Temperature unutar Arktičkog kruga su nevjerojatno niske, a kopno na Arktiku je negostoljubivo za ljude. Kao rezultat toga, postoji vrlo malo velikih središta stanovništva unutar granica Arktičkog kruga. Postoje dva grada u Rusiji koja spadaju u arktički krug i imaju više od 100,000 stanovnika, jedan koji ima nešto više od 85,000, a drugi u Norveškoj s nešto više od 60,000 ljudi.
Autohtoni ljudi, međutim, žive u Arktičkom krugu tisućama godina. Te se kulture često temelje na egzistencijalnoj razini, ovisno o tuljanima, kitovima i ribama kao izvorima svega, od hrane do odjeće do goriva. U moderno doba autohtone skupine često su se sukobljavale sa zapadnim vladama oko prava korištenja zemljišta za vađenje minerala, kao i ograničenja na njihov tradicionalni način života.
Povijesno gledano, zemljište unutar Arktičkog kruga nije bilo osobito poželjno, pa stoga zemlje na njega nisu polagale velika prava. Neki kitolov i lov na tuljane dogodili su se na ovim krajnjim sjevernim geografskim širinama, ali osim toga, bilo je malo razloga da ljudi posjećuju. Međutim, posljednjih godina globalno je zatopljenje počelo oslobađati velike površine leda, otkrivajući prethodno blokirane kanale.
Ovi novoformirani kanali otvaraju mogućnost velikih brodskih putova kroz arktički krug, koji bi mogao postati jedan od najkraćih putova između velikih trgovačkih nacija poput Kine i dijelova sjeverne Europe. Istodobno, nedavna istraživanja nafte pokazala su potencijal za masivna naftna polja na morskom dnu ispod arktičkog leda. Iako bi probijanje leda bilo skupo, ako se led povuče i ovo morsko dno bude izloženo, arktički krug bi mogao postati glavni izvor nafte u sljedećih nekoliko desetljeća.
Arktički krug je također povijesno bio važan u vojnom smislu, osobito tijekom Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. Podmornice neprestano patroliraju vodama Arktičkog kruga, a suvremeni oživljavanje vojne obrane u regiji doveo je do izgradnje niza kopnenih baza za zaštitu objekata za vađenje minerala i osiguravanje lansirnih rampi za rakete.
Budućnost Arktičkog kruga je neizvjesna, s predviđanjima o posljedicama globalnog zatopljenja na regiju u rasponu od prilično optimističnih do posve apokaliptičnih. Modeli klimatskih promjena u regiji, topljenja leda i učinaka koji će to imati na lokalnu floru kao što su tuljani i polarni medvjedi, brzo se razvijaju. Međutim, jedna stvar postaje očita kako svaki mjesec prolazi, a to je da je ekosustav ovih dalekih sjevernih geografskih širina nevjerojatno krhak i slab, te da možda neće preživjeti mnogo drastičnije promjene.