Što trebam znati o Čileu?

Republika Čile je južnoamerička država koja se prostire na oko 292,183 četvornih milja (756,950 kilometara). Planine Ande i Tihi ocean okružuju ga na suprotnim stranama. Njegove ostale granice dodiruju Peru, Bolivija, Argentina i Drakeov prolaz. Osim svoje zemlje u Južnoj Americi, Čile također ima teritorij na Antarktiku, koji se proteže oko 776,713 milja (1,250,000 kilometara). Njegov teritorij uključuje nešto više od jednog postotka vode.

Zabilježena povijest Čilea seže do prije 10,000 godina. Bilo je to vrijeme kada su Indijanci migrirali u to područje i tamo postavili domove. Mnogo kasnije, 1520. godine, Ferdinand Magellan, portugalski istraživač, pronašao je južni prolaz u blizini čileanskog kopna koji je kasnije nazvan Magellanov tjesnac. Kasnije u istom stoljeću, španjolski konkvistadori, uključujući Diega de Almagra, otputovali su u Čile iz Perua. Do 1540. španjolsko osvajanje zemlje bilo je u punoj snazi.

Iako to nije bio lak zadatak, Španjolska je uspjela dobiti uporište na Čileu. Domoroci su često uzvraćali, uzrokujući mnoge zastoje i kašnjenja. U kasnim 1800-im i prvoj polovici 1600-ih, domoroci su poveli mnoge pobune. Međutim, tek 1818. Čile je do neovisnosti vodio domoljub Bernardo O’Higgins. Dana 12. veljače te godine Čile je zatražio svoj status neovisne republike.

Danas čileansku vladu vodi izabrani predsjednik. Predsjedniku zemlje po ustavu nije dopušteno birati uzastopne mandate. Država također ima kongres s dva ogranka koji uključuje Senat i Zastupnički dom. Senatorima je po ustavu dopušteno mandat od osam godina, dok su zastupnici ograničeni na četiri godine. Sjedište Kongresa nalazi se u gradu Valparaiso.

Čile ima 15 različitih regija, a svaka od njih ima intendanta kojeg imenuje predsjednik i koji služi kao šef regije. Regije su podijeljene na pokrajine kojima su na čelu guverneri koje imenuje predsjednik. Zemljišna podjela tu ne staje, jer su pokrajine svaka podijeljena na komune. Svaka općina ima administrativnu općinu koja ima gradonačelnika i vijećnike koji se biraju svake četiri godine.

Većina stanovnika Čilea su mestizi, što znači da su mješavina europskog i američko-indijskog podrijetla. Oko pet posto su Indijanci. Dominantna religija u zemlji je rimokatolicizam, s oko 89 posto stanovništva koje ga prakticira. Još 10 posto može se klasificirati kao protestanti, dok je jedan posto Židov. Španjolski je službeni jezik Čilea.