Državni rezervat Gobustan je ogroman rezervat u Azerbajdžanu. Uvršten je na UNESCO-v popis svjetske baštine, a postoji od 2007. godine. Naveden je kao mjesto svjetske baštine kao kulturni krajolik Gobustanske stijene. Državni rezervat Gobustan poznat je po svojoj ogromnoj zbirci kamenih slika.
Rezervat sadrži više od 600,000 različitih slika, koje sežu čak 20,000 godina do prije 5,000 godina. Slike u državnom rezervatu Gobustan prikazuju širok raspon figura i scena, uključujući razne scene lova, ratne scene, scene trgovanja te pojedine životinje i ljude. Državni rezervat Gobustan pokriva više od 1300 hektara (530 hektara) i obuhvaća mnoga različita područja.
Slike na stijenama u državnom rezervatu Gobustan prvi su put otkrivene negdje 1930-ih. Do 1940-ih bila je u tijeku opsežna katalogizacija slika, a brojni arheolozi su to mjesto učinili svojim životnim djelom, na kraju katalogizirajući većinu ogromnog broja kamenih rezbarenja i slika u tom području.
Petroglifi u državnom rezervatu Gobustan imaju brojne sličnosti s drugim kamenim slikama diljem svijeta, a neki su to iskoristili da prošire teoriju da su ljudi iz Gobustana putovali na sjever u Skandinaviju. Da bi podržali ovu tvrdnju, ljudi ukazuju na brojne slike koje prikazuju ono što se čini kao vikinški dugi čamci, koji su vjerojatno korišteni za plovidbu tjesnacem između Kaspijskog i Crnog mora. Thor Heyerdahl je najglasniji zagovornik ove teorije, smatrajući da su ljudi iz Gobustana migrirali negdje oko 100. godine poslije Krista i prenijeli svoje vještine gradnje čamaca na Vikinge.
Državni rezervat Gobustan također sadrži atrakcije osim paleolitskih stijenskih slika. Najpoznatiji među njima su blatni vulkani. Pronalaženje blatnih vulkana vjerojatno je jedna od najtežih stvari u rezervatu, a posjetiteljima se preporuča angažirati lokalnog vodiča da do njih dođe. Vulkani blata neprestano izbacuju toplo blato koje curi i klizi, a oni kojima ne smeta da se potpuno zaprljaju neizmjerno će uživati u njima. Blato je poznato po svojim ljekovitim svojstvima, a neki ljudi putuju u državni rezervat Gobustan prvenstveno kako bi se okupali u blatu.
Državni rezervat Gobustan također je dom brojnim takozvanim pjevajućim kamenjem, a ponajprije Gaval Dash. Ovo kamenje stvara glazbene tonove kada se dodirne i može se u suštini svirati kako bi se stvorila zadivljujuća glazba.
Također je važno napomenuti u državnom rezervatu Gobustan obližnja stijena na kojoj se nalazi najistočniji rimski natpis. Čini se da je ovo “grafiti” koji je ostavila 12. legija Rimskog Carstva, putujući područjem oko 75. godine nove ere i obilježavajući istočnu točku Rimskog Carstva.
Mjesto je oko 40 milja (65 km) udaljeno od Bakua, a neki od puteva su prilično grubi. Većina ljudi vozi se u to područje, a zatim unajmi vodiča koji će ih provesti po rezervatu, pokazujući im zanimljivosti i objašnjavajući od čega su različite slike. Postoji i niz terenskih vodiča za paleolitičke slike Državnog rezervata Gobustan, koji mogu poslužiti kao zgodne reference za datiranje različitih skupina i pronalaženje nekih izoliranijih i impresivnijih slika.