Indeks percepcije korupcije (CPI) je globalni projekt koji rangira zemlje na temelju promatranja javnosti o korupciji u vladi. Podaci se izvode iz nekoliko različitih izvora, a zatim ih prikuplja i tumači organizacija Transparency International. Stotine zemalja, iako ne sve, svake se godine rangiraju brojem na ljestvici od jedan do deset koji pokazuje koliko je zemlja korumpirana ili čista. Transparency International ovaj indeks općenito koristi za podizanje svijesti o korupciji, iako mnogi smatraju da ima malu društvenu vrijednost zbog načina na koji se prikupljaju podaci i samog sustava rangiranja.
Prema Indeksu percepcije korupcije, vlada se može smatrati korumpiranom iz bilo kojeg niza razloga. Općenito, svaki javni dužnosnik koji prima mito, pronevjeri novac ili na bilo koji način koristi svoju moć za osobnu korist smatra se korumpiranim, što samu vladu čini korumpiranom bez obzira podržava li entitet kao cjelina radnje ili ne. Obično se količina zakona ili statuta koje država ima za sprječavanje korupcije također uračunava u rang indeksa percepcije korupcije.
Transparency International, svjetska organizacija, prvenstveno koristi ankete i procjene koje provode vanjske institucije ili organizacije za koje se vjeruje da su ugledne. Ankete obično uključuju pitanja o percepciji javnosti o pouzdanosti vlade. Ove informacije kombiniraju se s procjenama koje se provode kako bi se utvrdilo koliko je vlada transparentna i koliko se čini da ozbiljno shvaća korupciju općenito. U većini slučajeva, pojave korupcije koje se otkriju nisu uključene u rangiranje određene zemlje. To je zato što se zakoni o novinarstvu, slobodi govora i pristupu informacijama koje građani imaju jako razlikuju ovisno o lokaciji.
Od 2011. godine Transparency International zahtijeva da za zemlju budu dostupna tri odvojena izvora informacija kako bi bila uključena u ljestvicu. Sastavljaju se godišnje, zemlje uključene u Indeks percepcije korupcije variraju svake godine ovisno o dostupnim informacijama. Iako se izvješće generira svake godine, rangiranje jedne zemlje obično se ne može uspoređivati s prethodnim godinama kako bi se pokazalo je li došlo do promjene u stvarnoj korupciji. Obično se može usporediti samo percepcija javnosti o korupciji.
Za rangiranje svake zemlje u Indeksu percepcije korupcije koristi se ljestvica od jedan do deset. Ocjena od jedan pokazuje da javnost vjeruje da je vlada visoko korumpirana, a rang 10 ukazuje da se vjeruje da je vlada “vrlo čista” ili da uopće nije korumpirana. Kada nema dovoljno dostupnih podataka za rangiranje, zemlji se u potpunosti daje nula ili izostavljen indeks percepcije korupcije.
Primarna svrha ovog indeksa je podizanje globalne svijesti o pitanju korupcije u vladi. Unatoč tome, mnogi istraživači vjeruju da indeks ima malu vrijednost osim povećanja svijesti, budući da se izvori korišteni za postizanje rangiranja mijenjaju svake godine, eliminirajući mogućnost da se rangiranje jedne zemlje može usporediti s prošlim rangiranjem, ili čak da dvije zemlje mogu se međusobno uspoređivati. Sam sustav je također pomalo kontroverzan, budući da Indeks percepcije korupcije ne pruža nikakve korisne informacije koje bi neka država ili globalna zajednica mogla koristiti za smanjenje korupcije u određenim zemljama.