Pojam kulturnog prisvajanja ponekad se koristi za opisivanje čina posuđivanja aspekata druge kulture. Za mnoge ljude ovo je vrlo nabijena tema, a strastvene rasprave o tome mogu se pronaći razasute po internetu. Neki ljudi smatraju da je taj izraz sam po sebi pejorativan, što otežava raspravu o vrlo stvarnim pitanjima povezanim s posuđivanjem materijala iz drugih kultura na odmjeren, uravnotežen način.
Vjerojatno se možete sjetiti nekoliko primjera kulturnog prisvajanja, a velike su šanse da ćete čak imati posuđene predmete iz druge kulture u vlastitom domu, osobito ako ste putovali ili sudjelovali u programu razmjene stranih zemalja. Mnogi ljudi u svojim domovima imaju umjetnička djela iz drugih kultura, na primjer, kao što su japanski printovi na drvetu ili afrički tekstil.
Razmjena umjetnosti, glazbe, tekstila, mode, vjerovanja, znanja i tako dalje između kultura traje stoljećima. Sve su drevne kulture posuđivale od susjeda i trgovačkih partnera, ponekad tako potpuno asimilirajući nove kulturne artefakte da ljudi nisu svjesni pravog podrijetla tih artefakata.
Neki ljudi smatraju da bi kulturno prisvajanje bilo kojeg oblika trebalo smatrati krađom. Kritičari ističu da se kulturni objekti često prenose iz manje razvijenih društava u razvijenija društva, kao na primjer u slučaju američkog turista koji prikuplja status autohtonog peruanskog stanovništva. Drugi naglašavaju činjenicu da ljudska rasa ima dugu povijest iskorištavanja društava koja se smatraju manjim, te da iskorištavanje često uključuje uklanjanje i prenamjenu kulturnih predmeta.
Za ljude koji smatraju da je kulturno prisvajanje uvredljivo, pogled na afričku statuu plodnosti koja se koristi kao uteg za papir ili tetovažu na kineskom na Europljaninu može biti prilično neugodan. Možda ljudi osjećaju da kada se predmeti izvuku iz konteksta, veliki dio njihova značenja se gubi i da kulturno prisvajanje pojeftinjuje kulturu koja je “opljačkana”. Pitanje može postati posebno složeno kada se ljudi počnu baviti stvarima poput transkulturalnog posvojenja i bivših kolonija.
Drugi ljudi smatraju da usvajanje stvari iz drugih kultura nije nužno štetno, pogotovo kada se radi na svjestan, promišljen način. Ovi pristaše ističu da je kulturna razmjena često povijesno bila vrlo korisna i da dijeljenje artefakata između kultura može dovesti do zanimljivih razgovora i većeg međusobnog razumijevanja.