Želudac pohranjuje i probavlja hranu, ali atrofični gastritis ometa njegove normalne funkcije. Probavno stanje uzrokuje upalu želučane sluznice. Uz ostale čimbenike načina života, bakterijska infekcija obično uzrokuje atrofični gastritis. Čini se da simptomi u nekih pacijenata ne postoje, dok drugi mogu doživjeti bolest ili nelagodu. Različite mogućnosti liječenja pomažu u ublažavanju simptoma atrofičnog gastritisa. Metode prevencije također mogu spriječiti atrofični gastritis.
Atrofični gastritis se razvija tijekom nekoliko godina, osobito ako osoba već boluje od kroničnog gastritisa. Kronični oblik gastritisa uzrokuje iritaciju želuca zbog infekcije bakterijom H. pylori ili drugih zdravstvenih stanja kao što je refluks žuči. Dugotrajna konzumacija alkohola ili nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) također navodno uzrokuju kronični gastritis. Kronična iritacija također uzrokuje upalu, što dugoročno dovodi do atrofije želučane sluznice. Atrofija, ili gubitak želučane sluznice, ukazuje da je gastritis dosegao atrofični stadij.
Bakterija H. pylori najčešće pridonosi nastanku atrofičnog gastritisa. Klica oštećuje sluznicu koja štiti želudac i uzrokuje da želučana kiselina cilja na sluznicu želuca. Često nastaju peptički ulkusi, koji se s vremenom razvijaju u atrofični gastritis.
Neki koji su zahvaćeni probavnim poremećajem ne osjećaju simptome, osobito u ranim fazama. Drugi mogu osjetiti simptome kao što su bol u želucu, gubitak težine, mučnina i povraćanje. Pacijenti također mogu razviti ozbiljnije komplikacije uključujući pernicioznu anemiju, stanje koje sprječava gastrointestinalni (GI) trakt da pravilno apsorbira vitamin B12. Prema medicinskim izvorima, perniciozna anemija pridonosi demenciji i povećava rizik od moždanog udara ako pacijent izbjegava liječenje. Bez obzira na to jesu li simptomi nepostojeći, blagi ili teški, atrofični gastritis može na kraju dovesti do čira na želucu ili raka želuca, osobito ako pacijent ne slijedi nikakve metode liječenja ili prevencije.
Većina mogućnosti liječenja radi na uklanjanju infekcije H. pylori i preokretanju simptoma upale želuca. Antibiotici mogu blokirati daljnju infekciju. Liječnik također može propisati inhibitor protonske pumpe, zajedno s dvije vrste antibiotika, kako bi se uništile bakterije koje uzrokuju stanje želuca. Lijekovi koji oblažu želudac, kao što je bizmut subsalicilat, štite sluznicu želuca i tanko crijevo te eliminiraju infekciju. Nekim pacijentima mogu također biti potrebne injekcije vitamina B12 kako bi se zaštitili od perniciozne anemije.
Određene preventivne mjere mogu pomoći nekim ljudima da izbjegnu ili smanje upalu želuca ili druge povezane poremećaje. Medicinski izvori preporučuju izbjegavanje nadražujućih tvari kao što su kofein, alkohol, začinjena hrana ili cigarete. Jedenje manjih obroka također olakšava probavne probleme. Umjesto uzimanja nesteroidnih protuupalnih lijekova, liječnici su preporučili uzimanje acetaminofena za zaštitu sluznice želuca. Redovito pranje ruku također pomaže u sprječavanju bakterije H. pylori koja uzrokuje gastritis.