Aseptična nekroza je stanje u kojem koštano tkivo u određenom dijelu tijela odumire i otkine se jer ne dobiva dovoljnu opskrbu krvlju. Smrt koštanih stanica obično se događa u velikim kostima, kao što su kuk, rame i koljeno, iako mogu biti zahvaćene i manje kosti. Aseptička nekroza može biti uzrokovana brojnim okolišnim i genetskim čimbenicima, osobito izravnim traumama, zlouporabom alkohola i anemijom srpastih stanica. Stanje je progresivno i može dovesti do jake boli i iscrpljenosti ako se ne liječi. Kirurški zahvat je često nužan za cijepljenje zdravog koštanog tkiva na zahvaćeno područje i promicanje zdravog protoka krvi u cijelom tijelu.
Nekroza koštanog tkiva obično je posljedica ozljede koja prekida krv do određene kosti, što se može dogoditi kod prijeloma ili iščašenja. Na opskrbu krvlju mogu utjecati i masne naslage koje se nakupljaju u krvnim žilama nakon godina zlouporabe alkohola. Kortikosteroidi također mogu dovesti do aseptične nekroze, iako liječnici nisu sigurni kako točno inhibiraju opskrbu krvlju. Ostali čimbenici rizika za aseptičnu nekrozu uključuju anemiju srpastih stanica, lupus, krvne ugruške i obiteljsku povijest problema s kostima ili krvlju.
U mnogim slučajevima nema vidljivog uzroka smrti koštanih stanica. Liječnici takve slučajeve nazivaju primarnom ili idiopatskom nekrozom. Muškarci češće nego žene pate od primarne nekroze, a većina slučajeva se javlja kod ljudi starijih od 50 godina. Veća je vjerojatnost da će starije osobe doživjeti to stanje jer kosti općenito postaju krhkije i sklonije degeneraciji kako stare.
Većina ljudi koji imaju to stanje ne primjećuju simptome u ranim fazama. Kako veći broj koštanih stanica umire, pojedinac može primijetiti bol i slabost u zahvaćenom području. Stanje se s vremenom pogoršava i na kraju uzrokuje gubitak fleksibilnosti i pokretljivosti. Moguće je da se kost potpuno sruši za samo pet godina, a dio tijela ostane potpuno onesposobljen. Rana dijagnoza i liječenje aseptične nekroze od vitalnog je značaja za izbjegavanje trajnih zdravstvenih problema.
Ako liječnik posumnja na aseptičnu nekrozu, on ili ona može provesti rendgenske snimke, testove magnetske rezonancije i kompjuteriziranu tomografiju kako bi dobili jasnu sliku kosti i krvnih žila. Liječnik također pokušava utvrditi temeljne uzroke provodeći krvne pretrage i ispitujući pacijente o njihovoj povijesti bolesti i načinu života. Liječenje je obično usmjereno na uzroke aseptične nekroze kako bi se spriječilo daljnje oštećenje kostiju. Liječnik može preporučiti pacijentu da prestane koristiti alkohol ili kortikosteroide ili da se liječi od anemije ili drugih zdravstvenih stanja.
Aseptička nekroza u kasnijim fazama obično se liječi kirurški. Kirurg može presaditi zdravo koštano tkivo s manje bitnog dijela tijela na zahvaćeno područje. U mnogim slučajevima potrebno je ponovno poravnati kosti kako bi krvne žile mogle rasti i pravilno funkcionirati. Ako je kost ozbiljno oštećena, kirurg će je možda morati u potpunosti ukloniti i zamijeniti umjetnim zglobom. Fizikalna terapija i stalne procjene važni su kako bi se osiguralo da se pacijenti potpuno oporave.