Vrste psihijatrijskih teorija u svijetu mijenjale su se kako se razvijala ova vrsta medicine. Promjene u teoriji nisu povezane samo s razvojem ideja o ljudskom umu, već i s promjenama u načinu na koji čovječanstvo može gledati na taj um. Ponekad je korisno razmišljati o psihijatrijskim teorijama u smislu širine njihovih tvrdnji, pri čemu neki daju izjave o cjelokupnom ljudskom umu dok drugi govore samo o malim, izoliranim područjima. Dodatno, psihijatrijske teorije mogu se podijeliti na tipove koji se odnose na specifičan fenomen koji se obrađuje, kao što su majčinstvo ili kriminal.
Neke od najvažnijih vrsta psihijatrijskih teorija odnose se na načine na koje se vjeruje da ljudski um funkcionira u cjelini. Široke teorije o percepciji sebe, kemijskim interakcijama u mozgu ili čak evolucijskim predispozicijama za određena ponašanja bile su popularne. Moguće je konceptualizirati ljudsku svijest na mnogo različitih načina, što pokazuju vrlo različite rane psihijatrijske teorije u brojnim svjetskim kulturama.
Uz tehnologiju koja mjeri aktivnost mozga, moguće je objektivno promatrati ne samo rezultate mentalnih procesa, već i stvarne procese koji se odvijaju. Ova vrsta analize otvorila je novi svijet psihijatrijskih teorija koje gledaju na to kako mozak zapravo radi i kakve ti procesi imaju veze s ponašanjem ljudi. Teorije ovog tipa često se temelje na promatranjima mozga, a ne na eksperimentima s reakcijama.
Ponekad psihijatrijske teorije djeluju unutar određene vrste ponašanja, kao što je kriminalno ponašanje. Slično, ova vrsta teorije može govoriti samo o određenim tipovima ljudi, poput muškaraca ili žena. Podjela cijelog čovječanstva u relevantne skupine omogućuje davanje konkretnijih izjava o tome kako um radi, budući da se smatra da svaka od ovih skupina ima nešto zajedničko. Hoće li se ove tvrdnje pokazati korisnima ovisi o tome koliko sličnosti grupe leži u umu.
Teorije se također mogu baviti određenim područjima mentalnog zdravlja, kao što su shizofrenija ili bipolarni poremećaj. Psihijatrijsko razumijevanje ovih bolesti promijenilo se tijekom vremena, a neka ponašanja koja se trenutno smatraju normalnim psihijatri su nekada svrstali u kategoriju mentalnih bolesti. Iako se psihijatrija može činiti objektivnom znanošću, na nju često utječu suvremena kulturološka shvaćanja svijeta, što psihijatrijskim teorijama otežava rješavanje objektivne istine. Kao disciplina s dugim porijeklom, osvrt na prošle teorije unutar ove prakse često može pomoći psihijatrima da se pozabave mogućom pristranošću u vlastitom istraživanju.