Pojam krvne slike koristi se u medicinskoj zajednici da opiše čin analize krvi na određene karakteristike ili kako bi se utvrdilo boluje li osoba od koje je krv uzeta od određene bolesti. Prvi korak u procesu analize krvi je da liječnik ili medicinski stručnjak smatra da je testiranje ili analiza nužna. U tom trenutku pacijentu se vadi krv i pohranjuje u zatvorenim kapsulama dok se ne podvrgne potrebnim testovima ili analizi. Postoje razne vrste laboratorijske opreme koja se koristi za ispitivanje krvi. Rezultati analize krvi služe za informiranje pacijenta o njegovom zdravstvenom stanju, isključivanje uzroka određenih simptoma i eventualno prikupljanje više informacija o postojećem stanju.
Kako bi se prikupili uzorci krvi, krv od pacijenta uzima liječnik, medicinska sestra ili flebotomist. Najčešće se krv uzima iz vene na ruci. U slučajevima kada je potrebna samo mala količina krvi, ona se može prikupiti ubodom jastučića na jedan od prstiju pacijenta. U nekim slučajevima krv se pacijentu uzima u liječničkoj ordinaciji. U ostalim slučajevima ići će na vađenje krvi u poseban dijagnostički centar.
Ovisno o vrsti krvne pretrage koja se provodi i o tome jesu li rezultati potrebni hitno, vrijeme koje je potrebno za dovršetak krvne slike može varirati. Rutinska analiza krvi se često može završiti za nekoliko dana. Ako liječnik traži rezultate brže, moguće je dobiti rezultate krvne slike istog dana kada je vađena krv.
U nekim slučajevima trošak analize krvi pokrivaju pružatelji zdravstvenog osiguranja. Međutim, ovisno o politikama zdravstvenog osiguranja, od pacijenata se u nekim slučajevima može zahtijevati da plate sve ili dio troškova svoje analize krvi. Također je uobičajeno da pružatelji zdravstvenog osiguranja sami dovrše krvne pretrage kada su u procesu proširenja police na novog klijenta. Pritom osiguravajuće društvo može testirati na niz bolesti i stanja te na tim prikupljenim podacima temeljiti uvjete police zdravstvenog osiguranja.