Psihoza je stanje u kojem ljudi gube dodir sa stvarnošću, često imaju nemoguće ideje ili zablude i doživljavaju halucinacije, gdje se percipiraju stvari koje zapravo ne postoje. Stanje se često javlja kod ljudi koji imaju Alzheimerovu bolest, osobito u kasnijim fazama bolesti. Alzheimerova bolest je bolest u kojoj je pamćenje narušeno i razmišljanje postaje teško, što može utjecati na prepoznavanje, govor, planiranje i kretanje. Kako bolest napreduje, psihoza se može razviti u do 50 posto osoba, ponekad zajedno s uznemirenošću i agresijom. Smatra se da, kada se Alzheimerova bolest i psihoza javljaju zajedno, to može predstavljati specifičnu vrstu Alzheimerove bolesti, koja bi mogla biti povezana s određenim genima.
Različite vrste psihoza povezane su s različitim bolestima. U slučaju psihoze i shizofrenije, češće su takozvane slušne halucinacije, gdje osoba čuje stvari, tipično glasove, kojih zapravo nema. Uz Alzheimerovu bolest i psihozu, ljudi češće doživljavaju vizualne halucinacije, videći stvari koje ne postoje. Ponekad su halucinacije ugodne, osobito u ranoj fazi bolesti, često se sastoje od viđenja djece ili kućnih ljubimaca. Kako Alzheimerova bolest napreduje, priroda simptoma psihoze može se promijeniti i postati još više uznemirujuća.
Dok su kod shizofrenije zablude često bizarne, s Alzheimerom i psihozom, sve se zablude obično odnose na svakodnevne stvari, kao što je nečiji dom. Relativno često se pojavljuju zablude gdje su ljudi uvjereni da zapravo ne žive u svojoj kući, već imaju drugi dom negdje drugdje. Također je prilično uobičajeno da se supružnik pogrešno identificira i misli da je netko drugi. U obliku paranoidne psihoze, osoba s Alzheimerovom bolešću može doživjeti zabludu da se ljudi šuljaju u dom i kradu predmete.
Liječenje osobe koja boluje od Alzheimerove bolesti i psihoze ima za cilj smanjenje psihotičnih simptoma, uz istovremeno smanjenje rizika od neželjenih nuspojava koje bi utjecale na kvalitetu života osobe. Moguće komplikacije liječenja lijekovima mogu uključivati pospanost, abnormalne pokrete, probleme sa srcem i promjene krvnog tlaka, što može dovesti do padova. Neki autoriteti vjeruju da je bolje rezervirati lijekove za ekstremne slučajeve i hitne slučajeve, te umjesto toga koristiti druge metode upravljanja psihozom. Alternativni pristupi uključuju edukaciju njegovatelja i modificiranje rutine i okruženja osobe s Alzheimerovom bolešću. Strategije za koje se pokazalo da djeluju uključuju redovitu rutinu, u okruženju koje nije previše stimulativno ili previše dosadno, izbjegavanje postavljanja situacija za koje se zna da pokreću psihotične simptome i učenje kako spriječiti eskalaciju psihotičnog ponašanja kada se pojave.