Poremećaji osobnosti su psihološki poremećaji koji uključuju neprilagođene osobine ličnosti i/ili obrasce ponašanja koji uzrokuju oštećenja u svakodnevnom životu pojedinca. DSM-IV®, Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje, četvrto izdanje® karakterizira poremećaje osobnosti. Ovaj priručnik priznaje deset vrsta poremećaja osobnosti i razvrstava ih u tri kategorije: skupine A, B i C.
Klaster A karakterizira čudno ili ekscentrično ponašanje, a uključuje paranoidne, shizoidne i shizotipne poremećaje. Osobe s paranoidnim poremećajima osobnosti nemaju povjerenja u druge, uključujući članove obitelji, prijatelje ili strance, a mogu biti sumnjičavi i prema tim osobama. Često očekuju da će biti iskorištavani ili zlostavljani i vjeruju da će im netko nauditi. Često, oni s ovim poremećajem pokazuju neprijateljsko ponašanje i smatra se da imaju ozbiljno istiskivanje bijesa.
Osobe sa shizoidnim poremećajem osobnosti pokazuju nezainteresiranost i odvojenost od društvenih odnosa i nemaju snažno emocionalno izražavanje. Netko koga se smatra shizoidom izbjegava i traži aktivnosti koje su usamljene. Shizotipni i shizoidni poremećaji osobnosti dijele slične osobine zbog sklonosti pojedinca prema društvenoj izolaciji. Oni sa shizotipnim poremećajem pokazuju ekscentrično ponašanje, poput zamagljenog osjećaja stvarnosti, netočne osjetilne percepcije zvane iluzije ili nejasnih govornih obrazaca.
Poremećaji osobnosti u kojima su prikazana dramatična ili nestalna ponašanja navedeni su u Klasteru B. Ova skupina uključuje antisocijalne, granične, histrionske i narcističke poremećaje. Antisocijalni poremećaj osobnosti karakterizira oboljelo potpuno zanemarivanje i nepoštivanje prava i dobrobiti drugih pojedinaca. Pojedinci koji su asocijalni mogu biti fizički agresivni, razdražljivi ili impulzivni.
Granični poremećaj osobnosti (BPD) uzrokuje nepredvidivo ponašanje, impulzivna raspoloženja i nestabilne odnose. Kako bi se postavila dijagnoza BPD-a, potrebno je doživjeti dramatičnu promjenu u stavu i emocijama. Impulzivno ponašanje i nestalne promjene raspoloženja mogu uzrokovati kroničnu depresiju, zlouporabu supstanci, strah od napuštanja i suicidalne misli.
Pojedinci s dijagnozom histrionskog poremećaja osobnosti (HPD) traže pažnju i emocionalno plitki s abnormalnim opsesijama o svom fizičkom izgledu. Obično su egocentrični i neugodni ako nisu u središtu pozornosti. Slično HPD-u, narcistički poremećaj osobnosti karakteriziraju ponašanja usmjerena na sebe i traženje pažnje. Ove osobe imaju grandioznu ideju o sebi i opsjednute su uspjehom u svemu. Često imaju jake osjećaje zavisti i nemaju empatiju prema drugima.
Klaster C sadrži anksiozne i zastrašujuće poremećaje osobnosti: izbjegavanje, ovisnost i opsesivno-kompulzivne. Oni s poremećajima izbjegavanja i ovisnosti pokazuju podređeno ponašanje, osjećaj neadekvatnosti i društvenu inhibiciju. Osobe s bilo kojom dijagnozom vrlo su osjetljive na kritiku i odbacivanje, nemaju samopouzdanja i obično su vrlo ovisne i pasivne. Opsesivno-kompulzivni poremećaj osobnosti (OCD) proizvodi pojedince koji su perfekcionisti, orijentirani na detalje i zaokupljeni redom i strukturom. Često nefleksibilni i kruti, oni s OKP-om možda neće moći dovršiti zadatke zbog svoje opsesivne pažnje na detalje.