Citologija se općenito odnosi na proučavanje stanica koje se nalaze u živim bićima. Dijagnostička citologija je proces proučavanja stanica za identifikaciju bolesti. Postupci za dobivanje uzoraka stanica za obavljanje citoloških procjena su različiti, ali obično uključuju uzimanje uzorka tjelesnih tekućina ili struganje stanica iz tjelesnog tkiva. Dijagnostička citologija može se koristiti za identifikaciju različitih vrsta raka i određenih infekcija.
Ljudsko tijelo se sastoji od mnogo različitih vrsta stanica, od imunološkog sustava i krvnih stanica koje se nalaze u cijelom tijelu do specijaliziranih stanica koje se nalaze samo u određenim organima. Kada se promatraju pod mikroskopom, sve vrste stanica imaju određene fizičke karakteristike koje ih razlikuju od drugih tipova. Određene bolesti i infekcije mogu utjecati na to kako stanice funkcioniraju i izgledaju ili gdje su prisutne u tijelu. Dijagnostička citologija može pomoći uočiti te promjene i odrediti koja ih bolest uzrokuje.
Postoji nekoliko različitih postupaka koji se mogu koristiti za dobivanje uzorka stanica iz tijela za dijagnostičko citološko testiranje. Metoda obično ovisi o području koje se proučava. Na primjer, ako zdravstveni djelatnik posumnja na problem u mokraćnom mjehuru ili urinarnom traktu, može se uzeti uzorak urina za daljnje testiranje. Ako se sumnja na problem u tkivu kojem se relativno lako može pristupiti, kao što su usta ili cerviks, struganje stanica može se uzeti izravno iz tkiva ovog područja.
Stanice vrata maternice jedan su od čestih predmeta dijagnostičke citologije. Struganje stanica vrata maternice, poznato kao papa bris, često se radi za provjeru raka vrata maternice. Isti test također može dijagnosticirati određene infekcije, poput humanog papiloma virusa. Općenito, stanice sastrugane s površine cerviksa u papa-brisu postavljaju se na stakalce i boje posebnom kemikalijom kako bi se lako mogle vidjeti pod mikroskopom. Dijagnostički citolog obično tada procjenjuje ovaj pripremljeni uzorak kako bi vidio jesu li prisutne stanice normalne ili pokazuju promjene koje bi mogle ukazivati na rak ili infekciju.
Druge vrste raka i infekcija također se mogu dijagnosticirati putem dijagnostičke citologije. Na primjer, rak mokraćnog mjehura i bubrega može se dijagnosticirati procjenom stanica dobivenih iz uzorka urina. Infekcija poznata kao bakterijski meningitis može se otkriti citološkom procjenom cerebralne spinalne tekućine. U nekim slučajevima dijagnostička citologija može samo utvrditi da nešto nije normalno. Druge vrste testiranja, kao što su DNK testovi ili biopsije tkiva, mogu biti potrebne za potvrdu stvarne bolesti ili infekcije.