Kulturna psihijatrija je proučavanje i liječenje mentalnih bolesti kod pojedinaca i koja također uzima u obzir šire implikacije rase, etničke pripadnosti, vjere i kulturnog porijekla. Ovaj pristup kontekstualnoj psihijatriji značajno je narastao kako su moderna društva postala raznolikija. Kulturna psihijatrija je ekspanzivna disciplina koja koristi istraživanja društvenih i bihevioralnih znanstvenika, medicinskih i kulturnih antropologa te svjetskih djelatnika mentalnog zdravlja u određivanju najboljeg tijeka kliničkog liječenja za pojedine pacijente. Na primjer, pri liječenju pojedinca od depresije, kulturni psihijatar može uzeti u obzir čimbenike kao što su psihološke posljedice diskriminacije, migracijski i akulturativni stres, aspekti domaće duhovnosti i religije ili vjerovanje u tradicionalne ili narodne prakse iscjeljivanja. U svojoj srži, kulturna psihijatrija nastoji povećati učinkovitost kliničkih usluga — dijagnoze, skrbi i liječenja — za ljude različitog porijekla.
Ljudi koji prakticiraju kulturnu psihijatriju koncentriraju se na važnost kulturnih utjecaja na mentalno zdravlje u nastojanju da pruže kulturno relevantnu skrb. Koncept kulture nije toliko vezan uz disciplinu psihijatrije koliko je integriran u nju. Na primjer, često postoje velike varijacije u načinu na koji ljudi koji potječu iz različitih kultura i koji se osjećaju psihički loše izražavaju svoju nevolju, kako na jeziku tako iu konceptualnom smislu. Stoga, da bi kulturološki psihijatar bolje razumio mentalno stanje pacijenta, često je potrebno da kliničar prikupi informacije o pacijentovoj obiteljskoj pozadini i njegovom ili njezinom društvenom/kulturnom kontekstu. Uz rasu, etničku pripadnost i vjeru, relevantne informacije mogu uključivati osobne i obiteljske težnje, percipirane identifikacijske značajke socioekonomske klase i njegovo ili njezino iskustvo i povijest useljavanja ili emigracije.
Učinci akulturativnog stresa u fokusu su kulturološke psihijatrije, ali općenito se njima ne bavi tradicionalna psihijatrija. Akulturacija se događa kada se jedna kultura, ili pojedinac unutar te kulture, modificira ili promijeni kao rezultat kontakta ili apsorpcije od strane druge kulture. Povećanje migracije ljudi i skupina na globalnoj razini jedan je od razloga rasta međukulturalnih pristupa mentalnim bolestima. Kulturna psihijatrija ne samo da uzima u obzir ograničenja tradicionalnih kategorija mentalnih bolesti, ona također obuhvaća kulturno autohtone kategorije mentalnih bolesti. Međukulturalni psihijatar razlikuje bolest, što je neispravno funkcioniranje bioloških ili psiholoških procesa, i bolest, koja je osobna i kulturološka reakcija na bolest.
U kulturnoj psihijatriji, kultura – često definirana kao uvjerenja, vrijednosti i prakse određene etnokulturne skupine – ne smatra se statičnom. Kultura je, kako se odnosi na pojedinca, dinamički koncept koji se stalno razvija, na koji između ostalog utječe ne samo akulturacija, već i pitanja siromaštva, društvene klase i spola. Nadalje, samo zato što je pojedinac pripadnik posebne kulture, to ne znači nužno da se on ili ona pridržava svih vjerovanja, običaja ili rituala cijele grupe. U kulturnoj psihijatriji pacijent se promatra i kao pojedinac i kao društveno biće unutar kulturnog konteksta.