Nadzor nad bolestima je proces praćenja širenja određenih bolesti kako bi se utvrdilo njihovo napredovanje i minimizirali rizici od pojave izbijanja. Osim predviđanja štete uzrokovane epidemijom, nadzor bolesti također se nada da će povećati informacije o mogućim čimbenicima koji mogu doprinijeti bolestima. Većina nadzora bolesti zahtijeva prikupljanje informacija kao što je broj slučajeva određene bolesti iz bolnica i zdravstvenih ustanova. Zbog napretka u načinu na koji ljudi komuniciraju, izvještavanje o takvim podacima postalo je lakše.
Mnoge zdravstvene ustanove, poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), na primjer, mogu brzo prijaviti slučajeve bolesti i smrti koje proizlaze iz određenih bolesti. To im omogućuje da informiraju stanovništvo o određenim bolestima koje rastu na određenom mjestu. Tada se često koriste preventivne mjere kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti.
Više od 40 godina SZO je zahtijevao od mnogih zemalja da izvještavaju o slučajevima zaraznih bolesti. Tijekom tog razdoblja, bolesti kao što su tifus, velike boginje, kolera i žuta groznica prijavljene su organizaciji i informacije o njima obznanjene javnosti. U 2005. SZO-u je prijavljeno nekoliko slučajeva teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) i dječje paralize.
Osim što je vodeća agencija u nadzoru bolesti, SZO koordinira odgovore diljem svijeta na sve veće izbijanje bolesti. Ima nekoliko web stranica posvećenih raznim bolestima i održava namjenske timove u zemljama u kojima se takve bolesti javljaju. U 2004. ured organizacije u Pekingu izrađivao je svakodnevna ažuriranja o izbijanju SARS-a u Kini, držeći javnost zaštićenom i dobro informiranom o spomenutoj bolesti. SZO također ima svoj specijalizirani program pod nazivom Odgovor na uzbunu o epidemijama i pandemijama koji otkriva, provjerava i odgovara na prijetnje bolesti kao što su ptičja influenca, antraks, denga i hepatitis, među mnogim drugim zaraznim bolestima.
Postoje i neki tehnički izazovi u nadzoru bolesti. Kao prvo, troškovi testova za određene bolesti mogu biti vrlo skupi. Ograničena dostupnost informacija koje su često ključne za proučavanje određenih bolesti može spriječiti napredak u nadzoru bolesti. Jedan primjer je slučaj ptičje gripe A(H5N1), koja prevladava među divljim pticama u Aziji i Africi. Malo je dostupnih podataka o populaciji ovih divljih ptica u regiji. To općenito sprječava istraživače i znanstvenike da napreduju u formuliranju politike u borbi protiv širenja navedene bolesti.