Junkcijska tahikardija je neobično brz srčani ritam koji potječe oko atrioventrikularnog (AV) spoja, strukture između atrija i ventrikula srca u kojoj se nalazi AV čvor, važan dio prirodnog srčanog sustava pejsmejkera. Ovaj određeni srčani ritam dio je veće obitelji brzih srčanih ritmova poznatih kao supraventrikularne tahikardije, nazvane tako jer potječu iznad ventrikula srca. Brojni problemi mogu dovesti do spojne tahikardije u bolesnika.
Liječnik može identificirati tahikardiju jednostavno opipajući pacijentov puls ili slušajući srce i primjećujući da je otkucaj srca brži nego što bi trebao biti. Za određivanje vrste tahikardije potrebno je napraviti elektrokardiogram, gdje se mjere električni impulsi iz srca. Ti impulsi formiraju karakteristične uzorke na očitanju EKG-a, a oblik uzorka može se koristiti za identifikaciju izvora abnormalnog srčanog ritma.
Neki pacijenti prirodno imaju blagu spojnu tahikardiju i možda neće zahtijevati nikakvu liječničku intervenciju, iako će abnormalni srčani ritam biti zabilježen u pacijentovom kartonu tako da neće biti razlog za uzbunu u budućnosti. Kod drugih pacijenata, srčani ritam je razlog za zabrinutost, što ukazuje na problem s načinom na koji se srce samoregulira. Lijekovi se mogu koristiti za kontrolu srčanog ritma, ili pacijentu može biti potreban mehanički pacemaker, ugrađeni uređaj koji preuzima srce ili dio srca za regulaciju otkucaja srca.
AV reentry i spojna ektopična tahikardija dva su primjera spojne tahikardije dokumentirane u ljudi. Bolesnicima s ovim stanjima vjerojatno će se savjetovati da se sastanu s kardiologom radi procjene. Kardiolog može provesti neka ispitivanja kako bi utvrdio podrijetlo ubrzanog otkucaja srca i radi na planu liječenja za rješavanje problema. Općenito, cilj je koristiti minimalno invazivne tretmane za upravljanje abnormalnim srčanim ritmovima kako bi se smanjili rizici za pacijenta.
Bolesnici s spojnom tahikardijom možda će morati poštivati neke mjere opreza kada je u pitanju bavljenje aktivnostima. Liječnik može savjetovati pacijenta o sigurnim vježbama i radnim uvjetima kako bi pomogao pacijentu da izbjegne naprezanje srca, ako postoji zabrinutost zbog toga. Stres također može biti čimbenik rizika za pacijenta, kao i aktivnosti poput pušenja. Održavanje tjelesne kondicije pomoći će u smanjenju opterećenja srca i održavanju srca pacijenta što je moguće zdravijim.