Unutarnji mir može se odnositi na različite stvari za različite ljude, ali općenito se naziva stanjem mentalnog i duhovnog spokoja i jasnoće, te prihvaćanjem onoga kako stvari jesu ili su bile. Neki ljudi pokušavaju postići unutarnji mir kao trajno stanje postojanja, dok drugi smatraju da ga mogu doživjeti samo privremeno. Alati kao što su meditacija, psihoterapija ili osobna refleksija, poput vođenja dnevnika, često se koriste u pokušaju postizanja ovog stanja. Postoji mnogo različitih razloga zašto bi osoba mogla slijediti ovaj cilj u životu i naporno raditi kako bi postala mirna iznutra i izvana.
Stanje opuštenosti i unutarnjeg mira obično je zdraviji način postojanja za cijelo tijelo. To je zato što pomaže u smanjenju stresa i snižava krvni tlak, što daje trenutne dobrobiti tijelu. Također može poboljšati san i smanjiti depresiju ili anksioznost. Pokušaj postizanja unutarnjeg mira svakako može biti težak proces, a mnogi ljudi smatraju da je potrebno mnogo godina, ako su uopće u stanju postići ovo stanje. Zbog toga neki odlučuju dobiti pomoć u procesu traženjem duhovnog vodstva od religiozne osobe koju poštuju ili pohađanjem psihoterapije.
Ovo je vrlo osobni izbor koji ovisi o životnom stilu i preferencijama pojedinca. Neki ljudi preferiraju duhovni pristup od pronalaženja unutarnjeg mira, dok drugi preferiraju drugačiji pristup. Za ljude koje proganja događaj iz prošlosti, navika ili ponašanje koje ne mogu napustiti, psihoterapija bi mogla biti vrlo učinkovita. To je zato što sama snaga volje možda neće biti dovoljna za prevladavanje određenih problema u potrazi za unutarnjim mirom, a stručnjak za mentalno zdravlje može ponuditi pomoć i smjernice u tom procesu.
Neki ljudi smatraju da je postizanje unutarnjeg mira i stanja smirenosti i prihvaćanja za njih cjeloživotni proces. Često smatraju da je meditacija izvrstan način za smirivanje uma i rješavanje određenih upornih, uznemirujućih misli koje mogu učiniti mir nemogućim. Redovito pisanje u dnevnik i izražavanje emocija i osjećaja drugima može biti još jedna korisna metoda, a ne zadržavanje osjećaja u sebi. Drugi smatraju da tjelesna aktivnost poput vježbanja pomaže smirivanju uma i oslobađanju od stresa, pomažući im da se osjećaju mirnije. Ne postoji ispravan ili pogrešan način da se postigne ovaj nedostižni cilj, a proces će za svakoga biti drugačiji.