Dementia pugilistica je poremećaj koji se razvija tijekom nekoliko godina zbog više epizoda traume glave. Česti potresi mozga mogu dovesti do trajnog oštećenja mozga, što rezultira progresivnim pogoršanjem mentalnih sposobnosti. Stanje je vrlo često kod profesionalnih boksača ili boksača, kao što mu ime govori. Ne postoji lijek za demenciju pugilisticu, iako lijekovi i terapija mogu pomoći u usporavanju stope kognitivne degeneracije i pomoći pacijentima da nauče živjeti s bolešću.
Osoba koja ima demenciju pugilisticu može pokazati niz psihičkih i fizičkih simptoma. Poremećaj može inhibirati sposobnost pojedinca da obrađuje pisani ili govorni jezik, koncentrira se na zadatke i pamti događaje. Neki ljudi doživljavaju psihotične epizode, promjene raspoloženja i nepredvidive promjene ponašanja. Fizički simptomi često su slični onima kod Parkinsonove bolesti, a mogu uključivati drhtanje ruku, poteškoće u govoru i gubitak koordinacije motoričkih pokreta.
Simptomi demencije pugilistica ne nalaze se isključivo u boksača. Sportaši koji se bave kontaktnim sportovima kao što su hokej i nogomet također su u opasnosti od razvoja ovog stanja. Sudjelovanje u brzim aktivnostima s velikim utjecajem kao što su skijanje i skateboarding može dovesti do demencije pugilistica ako se napravi dovoljno padova. Ponavljajući se potresi mozga ne manifestiraju uvijek kao demencija pugilistica. Vjerojatno je, međutim, da će višestruke cerebralne kontuzije, oštećenje malog mozga i masivna smrt neurona početi stvarati probleme unutar otprilike jednog desetljeća.
Liječnik može dijagnosticirati demenciju pugilisticu pregledom bolesnikove povijesti bolesti, procjenom prisutnih simptoma i provođenjem slikovnih testova. Računalna tomografija koristi se za traženje fizičkih znakova oštećenja mozga i moždanog debla. Elektroencefalogrami i drugi električni alati za praćenje moždanih valova mogu pomoći neurologu odrediti ozbiljnost pacijentovog stanja.
Mjere liječenja određuju se uglavnom od slučaja do slučaja. Liječnik obično propisuje lijekove koji pomažu u sprječavanju napadaja, tremora, grčeva mišića i drugih fizičkih manifestacija poremećaja. Antipsihotici i sedativi mogu biti od pomoći pacijentima koji pate od promjena u ponašanju, halucinacija i problema s koncentracijom. Mnogi pacijenti sudjeluju u kontinuiranoj govornoj i fizikalnoj terapiji kako bi im pomogli održati najviši mogući stupanj neovisnosti u svakodnevnom životu.
Dementia pugilistica je mnogo lakše spriječiti nego liječiti. Nošenje kacige neophodno je kada se bavite kontaktnim i akcijskim sportovima, vozite motocikle i bavite se drugim aktivnostima gdje je vjerojatna trauma glave. Zbog visoke učestalosti demencije kod boksača, mnoge lige diljem svijeta zahtijevaju od svojih sportaša da nose zaštitna pokrivala za glavu u praksi, kao i na stvarnim mečevima.