Vasovagalna sinkopa je epizoda nesvjestice uzrokovana pretjerano agresivnim fizičkim refleksom koji trenutno usporava dotok kisika u mozak, uzrokujući da pacijent gubi svijest. Ljudi vazovagalnu sinkopu nazivaju uobičajenom nesvjesticom, refleksnom sinkopom, neuromedijiranom sinkopom ili neurokardijalnom sinkopom. Što takve nesvjestice općenito nisu štetne osim ako netko padne i ozlijedi se, nesvjestica ponekad može biti znak temeljnog zdravstvenog problema kao što je poremećaj cirkulacije, pa je iz tog razloga važno potražiti liječničku pomoć nakon nesvjestice.
Ljudi mogu doživjeti vazovagalnu sinkopu i biti savršeno zdravi. Neki ljudi dožive epizodu jednom ili dvaput u životu, dok drugi mogu doživjeti brojne epizode. Nesvjestica je obično uzrokovana stresom, neugodnim fizičkim položajem, vrućinom, dehidracijom, prenapučenim prostorima ili šokom.
U vazovagalnoj epizodi, krvne žile se šire, a broj otkucaja srca ostaje isti ili se usporava zbog stimulacije vagusnog živca koji između mnogih drugih stvari regulira rad srca. Konačni rezultat je pad krvnog tlaka, što dovodi do nakupljanja krvi u nogama. Sniženi krvni tlak otežava potiskivanje krvi u mozak, pa se pacijent onesvijesti zbog nedostatka kisika. Pacijenti često doživljavaju znakove upozorenja kao što su blijedost, osjećaj nesvjestice ili mučnine, ili vide mrlje prije nego što padnu u nesvijest.
Postoje neki koraci koji se mogu poduzeti za rješavanje vazovagalne sinkope ako je problem koji se ponavlja. Ponekad lijekovi mogu pomoći pacijentu u održavanju krvnog tlaka kako bi izbjegao nesvjesticu ili riješio stresne reakcije koje uzrokuju vagusnu reakciju. Pijenje tekućine i održavanje visoke razine tekućine može biti od pomoći, a neki pacijenti također imaju koristi od vježbi disanja i drugih savjeta za prevladavanje stresa koji im mogu pomoći da se osjećaju ugodnije u stresnim situacijama.
Pacijenti koji su skloni vazovagalnoj sinkopi obično se upoznaju sa znakovima upozorenja. Kada pacijent zna što se može onesvijestiti, savjetuje se sjedenje ili ležanje, kao i traženje mjesta. Pacijenti također mogu htjeti upozoriti prijatelje i članove obitelji kako ih ne bi prestrašile epizode nesvjestice. U slučajevima kada liječenje i tretmani nisu učinkoviti, upravljanje je obično usmjereno na pokušaj da se pacijenti drže podalje od okruženja u kojima se može dogoditi nesvjestica i poticanje pacijenata da progovore kada će se onesvijestiti kako bi ljudi oko njih bili sigurni da su sigurni.
Ponavljajuće nesvjestice mogu biti razlog za zabrinutost. Mogu se provesti dijagnostički testovi kako bi se saznalo više o tome zašto netko pada u nesvijest kako bi se isključili mogući uzroci izvan vazovagalnih epizoda.