Astma je kronično respiratorno stanje u kojem upalna konstrikcija dišnih puteva smanjuje protok zraka u pluća, uzrokujući otežano disanje, piskanje i kašalj. Napad astme je fiziološki proces koji se događa kada osoba s astmom dođe u kontakt s okidačom tvari. Tijekom napadaja astme pokreće se niz događaja koji dovode do suženja dišnih putova i poteškoća s disanjem. Osobe s astmom obično koriste lijekove za smanjenje učestalosti i težine napada, a tijekom napadaja koriste dodatne lijekove kako bi spriječili opasno suženje dišnih putova.
Globalno gledano, astma je najčešća kronična bolest djetinjstva. To je česta kronična bolest u svim dobnim skupinama. Procjenjuje se da je u industrijaliziranim zemljama pogođeno 2 do 10 posto stanovništva. U svijetu od te bolesti boluje oko 300 milijuna ljudi.
Nekoliko vrsta stanica imunološkog sustava, uključujući mastocite, makrofage, neutrofile i eozinofile, igraju ulogu u patofiziologiji astme. Ove stanice sudjeluju u posredovanju akutnih i kroničnih upalnih reakcija, a središnje su za razvoj astme i upale koja se javlja tijekom napadaja astme. Mnoge tvari mogu izazvati napad, uključujući prašinu, pelud, plijesan, dim, životinjsku dlaku, životinjsku dlaku i kemijske pare.
Kada netko s astmom dođe u kontakt s okidačom, njegov ili njezin imunološki sustav pokreće reakciju koja je praktički trenutna. Ova reakcija je napad astme, tijekom kojeg imunološka reakcija na okidač uzrokuje oticanje dišnih putova i njihovo sužavanje. Nekoliko tipova imunoloških stanica luči proupalne tvari, a mišići dišnih putova počinju se snažno kontrahirati, uzrokujući veće stezanje. Istodobno, stanice dišnih putova počinju proizvoditi višak sluzi, što dodatno sužava dišne putove i uzrokuje začepljenje. Svi ovi događaji služe za sužavanje i začepljenje dišnih puteva te otežavaju disanje.
Ciljevi liječenja astme su smanjenje učestalosti napadaja i smanjenje težine napadaja koji se dogode. To se postiže lijekovima kao što su protuupalni i bronhodilatatori. Protuupalni lijekovi smanjuju kronične simptome astme, kao što su kašalj i piskanje, smanjujući upalu. Tijekom napadaja astme, bronhodilatatori se koriste za proširenje dišnih putova i olakšavanje disanja.
Mnogi ljudi s astmom smatraju da su napadi češći ujutro ili navečer. Osim toga, netko s astmom izložen je većem riziku od napada ako ima respiratornu infekciju. Učestalost napada može se smanjiti izbjegavanjem poznatih okidačkih tvari. Konkretno, izbjegavanje dima cigareta važna je preventivna mjera za djecu s astmom.