Alzheimerova bolest je neurodegenerativna bolest zbog koje tijekom sedam do deset godina oboljeli nisu u stanju prisjetiti se mnogo o svom životu, prepoznati svoje voljene, uključiti se u koordinirano kretanje, pravilno govoriti ili samostalno koristiti zahod. Bolest vjerojatno ne ubija ljude izravno, ali narušava njihovu sposobnost da se brinu o sebi, čineći ih mnogo osjetljivijima na druge bolesti i posljedično ih dovodi do smrti. Bolest počinje blagim zaboravom, koji se progresivno pogoršava sve dok većina mentalnih sposobnosti koje ljudi obično povezuju s osobnošću i inteligencijom ne bude uništena.
U većini slučajeva, Alzheimerova bolest pogađa između 65. i 85. godine života i pogađa čak trećinu svih ljudi koji dosegnu zadnji kraj ove dobne skupine. Incidencija među 65-godišnjacima je samo 2-3%, ali raste na 25-50% među 85-godišnjacima. Rjeđe se nalazi u starijih od 85 godina, jer su ljudi predisponirani na bolest obično već umrli.
Budući da starije osobe pate od različitih oblika senilnosti, tek 1906. godine Alzheimerova bolest je identificirana kao neovisna cjelina sa svojim simptomima i patologijom. Stanje nije zarazno, ali se javlja kod ljudi kasnije u životu na temelju njihove genetike i određenih čimbenika rizika, kao što su pušenje i neadekvatna tjelovježba. Iako se smatralo da je izvorni uzrok bolesti neuspjeh u proizvodnji esencijalnog neurotransmitera acetilkolina, suvremeni stručnjaci skloni su se usredotočiti na nakupljanje izvanstaničnog plaka zvanog beta amiloid.
Ne postoji lijek za Alzheimerovu bolest i vrlo ju je teško spriječiti. Budući da je bolest toliko česta, tisuće studija je usredotočeno na nju, na njoj se grade mnoge karijere, a milijarde dolara potrošene su u pokušajima da se zaustavi, ali sve te aktivnosti nisu dovele do stvarnog uspjeha. Neki znanstvenici se nadaju da će istraživanje matičnih stanica dovesti do istinskog lijeka. Drugi traže bakterije specijalizirane za otapanje amiloidnog plaka, ali ne i okolno tkivo, koje bi se moglo naći na grobljima gdje su se tijekom tisuća generacija prilagođavale probavljanju hranjivih tvari u propadajućim ljudskim mozgovima. Ako se ova bolest nastavi pokazati tvrdoglavom, istraživači će možda morati pričekati na medicinsku nanotehnologiju kako bi se plak mogao izravno ukloniti kako bi se odredio glavni uzrok.