Indeks potrošačkih cijena (CPI) sadrži podatke koji se odnose na prosječnu cijenu određenih vrsta roba i usluga tijekom određenog vremenskog razdoblja. Postoji izravna veza između CPI-a i vrijednosti jer ova vrijednost prati moć potrošnje potrošača. Kad cijene rastu, raste i CPI, što znači da potrošači dobivaju manju vrijednost za novac kada kupuju robu ili plaćaju usluge.
Državne institucije i akademici izrađuju razna izvješća koja detaljno opisuju troškove u različitim zemljama. U mnogim slučajevima, nacionalni CPI uključuje troškove robe poput odjeće i vozila. Mnoge zemlje imaju zaseban CPI za cijene stanova te za hranu i energiju. Osim toga, dok opći CPI može sadržavati podatke koji se odnose na troškove u cijeloj državi, mnoge općinske vlasti također prikupljaju lokalizirane podatke koji lokalnim kreatorima politike pružaju značajnije informacije.
Ekonomisti često naglašavaju povezanost između CPI i vrijednosti u smislu vrijednosti određene valute. Roba kao što je barel nafte ima intrinzičnu vrijednost, ali cijena nafte varira od zemlje do zemlje, dijelom zbog izvoznih troškova, ali i zbog fluktuacija u vrijednosti valute. Benzin se proizvodi od sirove nafte tako da promjene cijena nafte utječu na cijenu benzina kako je detaljno prikazano u indeksu. Ako cijene benzina rastu, to bi moglo biti zato što je povećana intrinzična cijena nafte. Trošak benzina također može porasti jer je pala vrijednost lokalne valute u kojoj bi cijene benzina rasle samo u odnosu na CPI za tu određenu naciju.
Općenito, cijene većine vrsta robe i robe široke potrošnje imaju tendenciju rasta tijekom vremena i ekonomisti ova povećanja cijena nazivaju inflacijom. Potrošači gube potrošačku moć zbog učinaka inflacije jer kako vrijeme prolazi moraju trošiti sve veće količine novca na kupnju iste robe. Ako se ne kontrolira, inflacija može uzrokovati velike ekonomske probleme jer cijene mogu brzo rasti, što znači da potrošači nisu u mogućnosti priuštiti si osnovne namirnice kao što su hrana i energija. Posljedično, vladine agencije i neovisni ekonomisti koriste CPI za mjerenje inflacije i utvrđivanje promjena u potrošačkoj moći.
Ekonomisti također mogu koristiti ovu brojku za praćenje deflacije koja uključuje pad cijena bilo zbog neravnoteže između ponude i potražnje ili drugih ekonomskih čimbenika kao što su ozbiljne recesije koje uzrokuju promjenu obrazaca potrošačke potrošnje. CPI i vrijednost za novac kreću se u suprotnim smjerovima tijekom deflacijskih ciklusa jer kada cijene robe na CPI padnu, potrošači dobivaju veću vrijednost za novac. Tijekom inflatornih ciklusa, CPI i vrijednost također se kreću u suprotnom smjeru jer cijene rastu, dok potrošačka moć i vrijednost za novac opadaju.