Efekt spavača je izraz koji se koristi za opisivanje određenog procesa odgođenog uvjeravanja u psihologiji. U teoriji, ovaj učinak nastaje kada netko u početku ignorira uvjerljivu poruku jer se čini da nije vjerodostojna, a zatim postupno počne vjerovati poruci. Ovo je suprotno od normalnog načina na koji funkcionira uvjeravanje jer obično ljudi postaju manje uvjereni u poruke kako vrijeme prolazi i možda će im zapravo trebati puno pojačanja kako bi zadržali svoje promijenjeno mišljenje. Većina stručnjaka misli da se učinak događa zato što ljudi postupno mogu izgubiti osjećaj povezanosti između poruke koju su primili i okolnosti poruke zbog kojih su u početku imali nepovjerenje.
Općenito, učinak spavanja je najizraženiji kod propagande, reklama ili drugih situacija u kojima je tvorcu poruke izrazito teško vjerovati. Ako pojedinac primi poruku s vrlo jakim naglaskom iz jednog od ovih izvora, iako osoba može osjetiti snažno emocionalno povlačenje, i dalje će se često osjećati sklonom da je odbaci. Zatim, s vremenom, osoba može početi uviđati da se poruka čini vrijednijom nego što je bila u početku, a stručnjaci vjeruju da je to zato što su emocije poruke dovoljno jake da nadžive nepovjerenje u početnoj točki kada je poruka primljena. Ako se osoba upita o ovoj naizgled kontradiktornosti, ona ili ona će se općenito i dalje sjećati da su imali kiseli osjećaj prema tvorcu poruke, ali veza između tih osjećaja i pouzdanosti poruke često će biti manje snažna nego što je bila u početku.
Ponekad učinak spavanja ne djeluje, a laboratorijska ispitivanja su pokazala da može djelovati samo kada je sve točno kako treba. U osnovi, sama poruka mora biti toliko snažna da može nadživjeti početno nepovjerenje koje ljudi osjećaju prema izvoru. Također, obično je bolje da ljudi dobiju poruku prije nego što shvate identitet izvora. Tako, na primjer, kada bi ljudi vidjeli dobro napravljen propagandni dokumentarac, a zatim na kraju otkrili da ga je stvorio beskrupulozan pojedinac, potencijalno bi mogao doći do efekta spavanja. Strogost uvjeta potrebnih za postizanje učinka ponekad je neke znanstvenike činila skeptičnima, a dio tog skepticizma još uvijek postoji.
Općenito govoreći, učinak spavanja može biti korisniji u kontekstima u kojima je teško proizvesti poruku bez da se publika upozna s izvorom. Na primjer, često postoje zakoni o političkim oglasima koji zahtijevaju otkrivanje identiteta kreatora. Studije su pokazale da, iako ljudi znaju da nije lako vjerovati tvorcu nekih od ovih poruka, ipak bi na kraju mogli usvojiti stavove temeljene na porukama ako prođe dovoljno vremena.