Poremećaji samopoštovanja uključuju depresiju, anksioznost, poremećaje prehrane i opsesivno/kompulzivno ponašanje. Narcizam također identificira poremećaj samopoštovanja koji se može pojaviti kao visoko samopoštovanje i samopouzdanje. Psiholozi se obično slažu da poremećaji samopoštovanja počinju u djetinjstvu kao posljedica zlostavljanja, maltretiranja ili čestog ponižavanja.
Depresija koja proizlazi iz niskog samopoštovanja obično je usmjerena na osjećaj bezvrijednosti. Pacijenti koji pate od depresije mogu tolerirati zlostavljanje od strane drugih jer vjeruju da zaslužuju loš tretman. Kako se zlostavljanje nastavlja, depresija može postati dublja i dovesti do upotrebe droga, alkohola ili hrane kao oblika samolijeka.
Neki ljudi koji pate od poremećaja samopoštovanja drže ideale perfekcionizma. Mogli bi stalno tražiti načine da budu prihvaćeni i teško tolerirati neuspjeh. Opsesivni/kompulzivni poremećaj predstavlja jedan od posljedica niskog samopoštovanja. Kada ti pacijenti ne mogu održavati standarde savršenstva koje su sami nametnuli, to bi moglo dovesti do ponavljanja određenih ponašanja koja olakšavaju stres svakodnevnog života.
Poremećaji samopoštovanja također se mogu razviti kao anksioznost. Ljudi s ovim problemom obično brinu o tome kako ih drugi vide. Mogli bi se zadržati na mjerenju onoga što misle da drugi očekuju od njih i postati oprezni kako ne bi uznemirili druge ljude. Strah od odbijanja može uzrokovati da osoba s ovim poremećajem postane pasivna ili agresivna kao način rješavanja tjeskobe.
Neki poremećaji samopoštovanja također se pojavljuju kao poremećaji prehrane, koji uključuju anoreksiju, bulimiju i prejedanje. Ovi problemi mogu se prvo pojaviti dok pacijenti pokušavaju smršaviti kako bi se uklopili u idealnu sliku tijela, ali i dalje smatraju svoje tijelo neprivlačnim unatoč gubitku težine. Anoreksičari mogu posegnuti za ekstremnom dijetom odbijanjem jesti hranu, čak i kada tjelesna težina padne opasno nisko.
Bulimija predstavlja progresivni poremećaj koji obično počinje kao anoreksija. Bolesnik prejeda velike količine hrane prije čišćenja ili upotrebe laksativa. Prejedanje može izazvati osjećaj krivnje i potrebu za povraćanjem kako bi se tijelo oslobodilo unesenih kalorija. Binging uključuje jesti velike količine hrane bez čišćenja, nakon čega slijedi samoprezir povezano s pretilošću.
Pacijenti koji pate od narcističkih poremećaja samopoštovanja mogu pokazivati stav superiornosti. Možda vjeruju da zaslužuju poseban tretman jer su talentiraniji ili pametniji od drugih ljudi. Ovi pacijenti mogu iskoristiti druge jer im nedostaje empatije. Iako narcisi mogu izgledati vrlo samouvjereni, oni obično pate od poremećaja samopoštovanja zbog kojih mogu reagirati ljutnjom i kritikom u blizini drugih ljudi.
Osobe s poremećajima samopoštovanja mogu imati problema u odnosima jer se osjećaju nedostojnima ljubavi. Često ne postavljaju granice ili se mogu činiti vrlo potrebnima. Loše komunikacijske vještine predstavljaju još jedan simptom niskog samopoštovanja koji može utjecati na društvene i osobne odnose. To može rezultirati odbijanjem raspravljanja o problemima ili strahom od traženja onoga što ljudi žele ili trebaju.