Psihološki stres je širok pojam koji opisuje akutni psihički stres koji je posljedica životnih okolnosti ili psihičke bolesti. Razine uznemirenosti mjere se na temelju težine simptoma i njihovog utjecaja na svakodnevni život osobe. Neka istraživanja pokazuju da psihološki stres može utjecati na oporavak od bolesti i stopu smrtnosti.
Mnoge životne pojave mogu uzrokovati psihički stres, što stručnjaci smatraju odstupanjem od normalne razine mentalnog zdravlja i sreće. Smrt voljene osobe, razvod, sudjelovanje u ratu i gubitak posla među glavnim su životnim događajima koji mogu izazvati visoku razinu nevolje. Osoba koja pati od distresa može, ali i ne mora imati dijagnosticiran mentalni poremećaj, iako je važno napomenuti da simptomi bolesti, poput depresije ili opsesivno-kompulzivnog poremećaja, ponekad mogu eskalirati do akutne razine bez ikakvih promjena životnih okolnosti.
Simptomi psihičkog stresa mogu uključivati probleme u ponašanju, povećanu zlouporabu supstanci, poremećaj sna, loš radni učinak, osjećaj bezvrijednosti, kroničnu tugu i nemogućnost interakcije s drugim ljudima. Psihološki stres se mjeri na temelju težine i duljine simptoma. Procjene se često oslanjaju na samoizvještavanje pacijenata. Na primjer, pacijente bi se moglo pitati jesu li iskusili osjećaj bezvrijednosti, jesu li ti osjećaji bili prolazni ili su trajali neko vrijeme, te jesu li osjećaji bili podnošljivi ili nepodnošljivi.
Razina poremećaja u normalnom svakodnevnom životu glavna je stvar pri ocjenjivanju razina mentalnog stresa. Sposobnost osobe za produktivan rad, zdravu prehranu, miran san, uživanje u normalnim aktivnostima i druženje uzimaju se u obzir prilikom dijagnosticiranja i mjerenja distresa. Naravno, sve suicidalne misli ili misli o nanošenju štete drugima uvijek se smatraju jasnim pokazateljima psihičkog stresa.
Neka istraživanja pokazuju da psihološki stres može utjecati na oporavak od bolesti, stopu smrtnosti i pojavu bolesti. Jedno istraživanje pokazalo je da pacijenti koji pate od nevolje imaju manju vjerojatnost da će uzimati lijekove i slijediti protokol oporavka koji su preporučili njihovi liječnici. Ovi pacijenti su također imali višu razinu boli i smrtnost.
Drugo istraživanje pokazalo je korelaciju između psihičkog stresa i učestalosti moždanog udara. Zapravo, psihički stres imao je veći utjecaj čak i kada su se uzeli u obzir drugi čimbenici rizika kao što su krvni tlak, pušenje i obiteljska anamneza ili osobna povijest srčanih bolesti. Ista studija, međutim, nije pronašla nikakvu povezanost između depresije i pojave moždanog udara.