Neurokardiogena sinkopa je čest uzrok nesvjestice ili privremenog gubitka svijesti, koji se javlja kada osoba stoji uspravno. Ovo stanje ima nekoliko drugih naziva, uključujući vazovagalnu, refleksnu posredovanu i neuralno posredovanu sinkopu. Osobe s ovim kardiovaskularnim zdravstvenim stanjem pate od smanjenja protoka krvi u mozgu, što dovodi do nesvjestice. Oni koji pate od neurokardiogene sinkope mogu promijeniti način života, uključujući modificiranje prehrane, kao i korištenje lijekova za kontrolu ovog stanja.
Pacijenti često doživljavaju nekoliko znakova upozorenja o predstojećem događaju, kao što su iznenadna slabost, umor i bljedilo. Neki ljudi mogu osjetiti smetnje vida, mučninu i vrtoglavicu. Nelagoda u trbuhu, glavobolje i vrtoglavica, odnosno osjećaj vrtnje, također su česti. Drugi pacijenti mogu čak primijetiti lupanje srca, imati problema s jasnim govorom i postati dezorijentirani. Zabilježeni su i tremor, zijevanje i povraćanje, kao i osjećaj topline ili hladnoće i pojava plave, crvene ili ljubičaste nijanse na koži.
Nakon što se osoba koja pati od neurokardiogene sinkope osvijesti, može osjetiti dodatne simptome. To često uključuje vlažnost, vrtoglavicu i drhtanje. Mogu se javiti i mučnina, povraćanje i bol u prsima. Neki pacijenti su prijavili opći osjećaj lošeg zdravlja ili slabosti. Oni koji pate od čestih nesvjestica mogu se žaliti na lupanje srca, netoleranciju na tjelovježbu i kronični umor, kao i na nemogućnost dužeg stajanja.
Pacijenti koji su podložni neurokardiogenoj sinkopi često otkriju da pate od događaja kada su izloženi određenim okidačima. Ti okidači mogu uključivati tjelovježbu i stresne ili emocionalne događaje. Provođenje vremena u vrlo toplom okruženju, kao što je vrući tuš, sauna ili čak pretrpana soba, može izazvati nesvjesticu. Neki ljudi također prijavljuju nesvjesticu nakon jela, jer se cirkulacija krvi mijenja tijekom probave.
Iako ti događaji okidača mogu dovesti do nesvjestice, osnovni uzrok neurokardiogene sinkope je problem s cirkulacijom krvi koji se javlja kada se kreće u stojeći položaj. Normalno, tijelo oslobađa adrenalin kada stoji kako bi natjeralo srce da brže pumpa. Kada osoba s neurokardiogenom sinkopom ustane, mozak pogrešno komunicira sa srcem, dajući mu upute da pumpa sporije umjesto brže, što rezultira smanjenjem protoka krvi u mozak. Nesvjestica se može smatrati svojevrsnim mehanizmom preživljavanja, jer kada pacijent ponovno legne, protok krvi se može obnoviti.
Neurokardiogena sinkopa se može liječiti i osnovnim promjenama načina života i lijekovima, ako je potrebno. Liječnik će vjerojatno savjetovati pacijenta da poveća unos soli i pije više tekućine tijekom dana. Pacijenti bi također trebali nastojati izbjegavati moguće događaje okidača, poput stajanja u dugim redovima i dugotrajnog, vrućeg tuširanja. Konzumiranje manje kofeina i potpuno izbjegavanje alkohola također može pomoći. Ako te promjene načina života nisu dovoljne, liječnik može propisati lijekove, kao što su beta-blokatori ili efedrin.