CDAD je akronim za medicinsko stanje pod nazivom Clostridium Difficile Associated Disease uzrokovano bakterijom C. difficile. Kod ljudi s ovim stanjem, bakterija koja proizvodi dva egzotoksina inficira tijelo. Ova dva egzotoksina su identificirana kao toksin A i B, odnosno enterotoksin i citotoksin.
Stanje je obično povezano s proljevom i drugim prijetećim crijevnim problemima, kao što je kolitis. Kolitis je probavna bolest koju karakterizira upala debelog crijeva. Rezultat je osjetljivost, bol, krvarenje i groznica.
Bakterija koja uzrokuje CDAD je anaerobna i stvara spore, što znači da joj nije potreban kisik za rast i preživljavanje. Kao rezultat toga, ova bakterija može lako zaraziti tijelo osobe. Bakterije se obično nalaze u izmetu ljudi koji pate od bolesti. Stoga se CDAD može lako dobiti ako osoba dotakne mjesta kontaminirana izmetom, a zatim stavi ruku na usta ili sluznicu.
Pojedinci koji prekomjerno koriste antibiotike imaju veći rizik od razvoja CDAD-a. U opasnosti su i korisnici lijekova proizvedenih za čir na želucu i oni koji su bili podvrgnuti citotoksičnoj kemoterapiji. CDAD se najčešće nalazi u starijih osoba, a poznato je da neki pružatelji kućne zdravstvene njege šire bolest među pacijentima. Kako bi se izbjeglo širenje CDAD-a, ruke treba prati što je češće moguće, osobito kada se brine o zaraženom pacijentu.
Neki simptomi CDAD infekcije uključuju vodenasti proljev tri puta dnevno nekoliko dana, groznicu, gubitak apetita, mučninu i bolove u trbuhu. Blagi slučajevi se mogu liječiti ako pacijent više ne uzima antibiotike u druge svrhe. Ozbiljni slučajevi, s druge strane, mogu uzrokovati dehidraciju i smrtonosne komplikacije. U takvim slučajevima, CDAD se mora liječiti lijekovima ili kirurškim zahvatom.
Gotovo 70% osoba koje se zaraze CDAD-om preživi infekciju. Međutim, može dovesti do stanja poznatog kao megakolon, u kojem donji gastrointestinalni trakt postaje abnormalno proširen. Ako se to dogodi, može biti fatalno.