Krvni tlak je mjerenje tlaka koji se stvara dok srce pumpa krv kroz vene i arterije tijela, a normalni krvni tlak je očitanje koje većina zdravih odraslih ima kada im se mjeri krvni tlak. Hipertenzija, odnosno visoki krvni tlak, može biti vrlo opasna, kao i hipotenzija, nizak krvni tlak. Normalna vrijednost za zdrave mlade odrasle osobe je oko 120/80, dok djeca imaju tendenciju da imaju nešto niži krvni tlak, a starije osobe imaju krvni tlak koji može biti nešto viši. Ako vaš krvni tlak prelazi 140/90, od vas će se vjerojatno tražiti da razmislite o liječenju, najprije promjenama u prehrani, a možda i lijekovima. Cilj zdravih ljudi je postizanje i održavanje normalnog krvnog tlaka.
Dvije vrijednosti u mjerenju krvnog tlaka su sistolički i dijastolički tlak. Sistolički tlak je najviša točka, trenutak kada se srce kontrahira kako bi potisnulo krv kroz tijelo. Dijastolički tlak je najniža točka, kada se srce opušta i puni krvlju prije nego što ponovno pumpa. Za mjerenje krvnog tlaka, medicinski stručnjak koristi tlakomjer, uređaj koji može mjeriti arterijski krvni tlak. Arterijski krvni tlak se mjeri jer vrijednosti krvnog tlaka polako opadaju kako krv putuje tijelom, čineći arterijski krvni tlak točnijom mjerom zdravlja. Odstupanje od normalnog krvnog tlaka ukazuje na zdravstveni problem.
Kada se pacijentu mjeri krvni tlak, na ruku iznad lakta stavlja se manžeta ili manžeta za pritisak. Krvni tlak se mjeri u mirovanju, s opuštenim nogama i rukama i poduprtim leđima. Manžeta se napuhava kako bi se izvršio pritisak, uzrokujući trenutno nestanak pulsa u radijalnoj arteriji. Zatim se manžeta polako ispuhuje kako bi se izmjerilo koliki pritisak koristi srce da otvori arteriju koja je bila privremeno blokirana manšetom. U slučaju bolesnika s normalnim krvnim tlakom, vrijednost se bilježi i pacijentu se često čestita na njegovoj ili njezinoj normalnoj vrijednosti krvnog tlaka.
Na rutinskim liječničkim pregledima uvijek se mjeri krvni tlak jer može ukazivati na osnovne zdravstvene probleme, dok normalan tlak može sugerirati da je pacijent dobrog zdravlja. Neki pacijenti s abnormalnim krvnim tlakom ne pokazuju nikakve simptome i mogu biti nesvjesni problema dok im se na njega ne ukaže u medicinskoj ordinaciji. Mnogi čimbenici mogu utjecati na razinu krvnog tlaka, uključujući prehranu, tjelovježbu, tjelesna stanja, stres i napetost. One se uzimaju u obzir kada se gledaju vrijednosti krvnog tlaka, a ako je pacijent pod ekstremnim stresom, od njega ili nje može se tražiti da se opusti kako bi se moglo uzeti normalno očitanje krvnog tlaka.
Ako se dobije abnormalno očitanje krvnog tlaka, obično će se ponovno provjeriti kako bi se osiguralo da je ispravno. Ako je očitanje točno, liječnik će razgovarati s pacijentom o njegovom ili njezinom načinu života i navikama, kako bi vidio može li se otkriti uzrok abnormalnog očitanja. Liječnik i pacijent također će razgovarati o promjenama načina života koje bi se mogle poduzeti kako bi se riješio problem, a liječnik može zakazati naknadne preglede kako bi isključio druge zdravstvene probleme kroz rutinsko testiranje. Tijekom ovih kontrolnih pregleda, pacijent će se rutinski testirati sve dok ne dosegne razinu normalnog krvnog tlaka, nakon čega će se uspostaviti režim održavanja.