Cilj prevencije zaraznih bolesti, koje sežu od obične prehlade do iznimno opasnih bolesti poput meningitisa, je hvalevrijedan, ali vjerojatno neostvariv. Broj bolesti koje ljudi zaraze i koje se prenose u ovom ili onom obliku na druge ljude je ogroman, čineći potpuno iskorjenjivanje bolesti nemogućim. Moguće je ograničiti širenje zaraznih bolesti različitim zdravim ponašanjem i postupcima. Za prosječnog pojedinca, poštivanje nekih osnovnih smjernica može smanjiti broj oboljelih i pomoći u izbjegavanju kontakta s opasnim i životno opasnim stanjima.
Za nekoga tko se želi posvetiti zdravom životu i manjem broju bolesti, prvo bi trebao razmisliti o podršci zdravom imunološkom sustavu. Održavanje zdrave tjelesne težine, suzdržavanje od pušenja i prekomjernog pijenja, uravnotežena prehrana, adekvatan san (najmanje osam sati za odrasle i 10-12 sati za djecu) i smanjenje stresa zapravo mogu ojačati imunološki sustav. To znači da kada se ljudi susreću s bolešću, mogu se lakše boriti s njom ili imati brži oporavak.
Jednostavno i razumno ponašanje također može pomoći u smanjenju broja zaraznih bolesti koje se šire ili zaraze. Važno je pravilno pranje ruku nakon korištenja kupaonice, nakon što ste bili na prometnom mjestu poput škole ili trgovine i neposredno prije jela. Preporuča se pažljivo pranje i kuhanje hrane, jer to može spriječiti niz bakterijskih infekcija. Izbjegavanje ljudi koji imaju aktivnu bolest koja je zarazna, ostanak kod kuće s posla ili da djeca ostanu kod kuće kada su bolesna, sve to pomaže u smanjenju širenja bolesti.
Postoje posebne okolnosti u kojima su potrebne veće mjere opreza. Kad god osoba putuje, treba obratiti pozornost na sve sigurne smjernice za putovanje u određenom području, kao što je izbjegavanje jesti svježe povrće ili piti vodu bez boca, te dobiti sve potrebne injekcije za zaštitu od zaraznih bolesti koje mogu biti prisutne u određenim područjima. Putovanje nije jedina okolnost pod kojom su potrebne posebne mjere opreza. Spolno prenosive bolesti, uključujući AIDS, često se mogu spriječiti sigurnijim seksom. Svatko tko koristi ubrizgane droge također mora pronaći načine za korištenje čistih igala kako bi izbjegao zarazu HIV-om i nekim oblicima hepatitisa.
Neki ljudi su profesionalno izloženi većem riziku od zaraze zaraznim bolestima, uključujući mnoge zdravstvene radnike i one koji rade sa životinjama ili divljim životinjama. Svaki put kada je osoba izložena većem riziku, trebala bi slijediti preporuke za minimiziranje mogućeg razvoja bolesti. Manja je vjerojatnost da će medicinska sestra koja slijedi protokol sigurnog rukovanja iglom doći u kontakt s bolešću koja se prenosi krvlju zbog slučajnog uboda iglom. Sigurno rukovanje potencijalno bijesnom životinjom moglo bi značiti da je manja vjerojatnost da će ljudi oboljeti od bjesnoće.
U mnogim slučajevima, niz teških bolesti može se gotovo u potpunosti spriječiti cijepljenjem. Ljudi su upoznati s cijepljenjem za djecu, ali postoje i cijepljenja za odrasle, uključujući godišnje cijepljenje protiv gripe, cjepiva protiv tetanusa, cjepiva protiv hepatitisa te cjepiva protiv vodenih kozica i šindre. Održavanje pravilnog rasporeda cijepljenja i traženje od liječnika smjernica o pravim cjepivima za dobnu skupinu osobe ključno je za sprječavanje nekih razornih zaraznih bolesti.