Pozitivno organizacijsko ponašanje predstavlja studiju o tome kako se pozitivne emocije odnose na učinak zaposlenika na radnom mjestu. Istražuje kako se pozitivna psihologija primjenjuje na radno okruženje i kako se zaposlenici mogu naučiti poboljšati svoje sposobnosti pozitivnih psiholoških resursa. Istraživači pozitivnog organizacijskog ponašanja vjeruju da razvoj nade, optimizma i otpornosti vodi do boljih zaposlenika.
Employees who possess hope spend energy on meeting goals and using willpower to face challenges, according to these researchers. They plan for situations and re-evaluate events as they occur. This positive organization behavior creates determined employees who look for alternative solutions to get a job done when problems arise. They see problems as challenges and more effectively produce results beneficial to the company, the theory states.
Optimizam omogućuje osobi da internalizira događaje i vidi negativne događaje kao privremene i povezane s vanjskim situacijama. Pesimizam promiče neuspjeh, prema pozitivnim studijama organizacijskog ponašanja, ali optimizam se može naučiti i izmjeriti te utječe na to kako se osoba ponaša na radnom mjestu. Zaposlenik koji je optimističan oprašta greške iz prošlosti, živi u sadašnjosti i gleda u budućnost tražeći prilike.
Pozitivno organizacijsko ponašanje definirano kao otpornost omogućuje zaposlenicima da se brzo oporave od zastoja i krenu dalje. Omogućuje im prevladavanje sukoba i neuspjeha te suočavanje s novim izazovima. Kad zaposlenici posjeduju optimizam, koriste se fleksibilnošću i prilagodbom kako bi pronašli rješenja za probleme. Optimizam se može razviti na radnom mjestu kroz obuku i mjeriti koliko dobro zaposlenici ispunjavaju ciljeve tvrtke.
Poučavanje pozitivnog organizacijskog ponašanja dovodi do boljeg zadovoljstva poslom, radne sreće i predanosti tvrtki, navodi teorija. Zaposlenici koji su zadovoljni poslom ići će iznad onoga što se od njih očekuje. Dobrovoljno će pomoći suradnicima i preuzeti dodatne zadatke bez zamjeranja dodatnog posla. Kada je zadovoljstvo poslom visoko, zaposlenici su otvoreni za promjenu ako je to od koristi poslodavcu.
Sreća na poslu označava još jednu dobrobit pozitivnog organizacijskog ponašanja. To se smatra emocionalnom osobinom koja potiče osjećaj dobrobiti kod zaposlenika. Radnici koji su sretni na radnom mjestu općenito izgledaju zdravije psihički i fizički te se bolje nose sa stresom. Vjerojatnije je da će dostići svoj najveći potencijal, što se može procijeniti kroz njihov učinak.
Predanost organizaciji sugerira pozitivno organizacijsko ponašanje koje rezultira manjim izostancima i fluktuacijama. Zaposlenici koji vjeruju u tvrtku ili agenciju u kojoj rade ostaju na svom poslu jer to žele, a ne zato što trebaju. Vjeruju u proizvode ili usluge koje se proizvode i rade na tome da tvrtka bude jača i profitabilnija.
Provedene studije o pozitivnom organizacijskom ponašanju pokazuju da kapaciteti nade, otpornosti i optimizma stvaraju motivirane zaposlenike i utječu na njihove profesionalne stavove. Neke tvrtke koje koriste ove psihološke pristupe koriste samotestiranje za mjerenje zadovoljstva poslom zaposlenika, sreće na poslu i predanosti organizaciji. Ti se čimbenici mogu usporediti s učinkom posla kako bi se utvrdilo postoji li korelacija.