Napadi odvikavanja od alkohola jedan su od potencijalnih učinaka naglog prestanka teške, redovite konzumacije alkoholnih pića. Do trećine pacijenata koji iznenada prestanu piti može doživjeti napadaje. Većina napadaja ustezanja od alkohola su vrste poznatih kao generalizirani toničko-klonički, koji zahvaćaju cijelo tijelo, iako su parcijalni napadaji mogući. Napadi se obično događaju u roku od nekoliko sati nakon posljednjeg pića, bilo gdje od šest sati do dva dana, a obično dostižu vrhunac nakon 24 sata. Tijekom tog razdoblja može doći do više napadaja: uobičajena su tri do četiri slučaja.
Konzumacija alkohola utječe na neuronske mreže u moždanom deblu. Ovi se sustavi prilagođavaju visokim razinama alkohola, u biti mijenjajući funkciju. Kada alkohol, element koji je izazvao tu prilagodbu, nestane, tijelo pada u šok. Stanice tijela moraju brzo napustiti prilagodbu koju su izvršile na alkohol, ali je opskrba prekinuta tako naglo da nisu u stanju dovoljno brzo izvršiti prilagodbu. Ključni čimbenik u istraživanju usmjerenom na upravljanje napadajima ustezanja od alkohola je pokušaj razumijevanja kako te neuronske mreže funkcioniraju i kako se same prilagođavaju.
Ponovljeni pokušaji naglog prestanka konzumiranja alkohola mogu povećati mogućnost napadaja povezanih s apstinencijom. Ozbiljnost i učestalost napadaja također se mogu povećati sa svakim pokušajem detoksikacije. Ako ciklus pijenja i potpunog prestanka ne prestane, simptomi će se obično pogoršati do smrti.
Osobe koje imaju napadaje odvikavanja od alkohola obično se tresu i jako se znoje. Česti su grčevi, bolovi u mišićima i dehidracija. Može doći i do povišene tjelesne temperature i nestabilnog krvnog tlaka.
Napadi odvikavanja od alkohola potencijalno su smrtonosni i moraju dobiti hitnu medicinsku pomoć. Medicinska skrb obično je usmjerena na stabilizaciju pacijenta. Često se daju antikonvulzivi i benzodiazepini kako bi se zaustavili i spriječili ponovni napadi. Pacijent se također može liječiti kisikom, intravenskim tekućinama, elektrolitima i drugim sličnim metodama kako bi se vratila ravnoteža u sustav.
Kako alkoholičar ima ozbiljno ugroženo zdravlje, napadaji ne moraju nužno biti posljedica odvikavanja od alkohola. Liječnici će obično pregledati pacijenta kako bi isključili druga stanja koja bi potencijalno mogla izazvati bolest, uključujući ozljede glave, infekcije i epilepsiju. Važno je utvrditi što uzrokuje stanje, budući da je liječenje napadaja ustezanja alkohola kratkoročnije od produžene terapije koja je potrebna za uzroke većine napadaja.