Snaga šake odnosi se na sposobnost šake da obavlja zadatke kao što su hvatanje i štipanje i koliko dobro se ti zadaci mogu izvesti. Nekoliko tipova pokreta može pomoći pojedincu da odredi mjerenje snage ruke, uključujući fleksiju prsta. Ako pojedinac želi poboljšati snagu ruku, razne vježbe mogu pomoći u izgradnji mišića u rukama. Razumijevanje mjerenja snage ruku važno je jer brojevi mogu ukazivati na moguće neuromišićne poremećaje.
Medicinski stručnjaci obično mjere snagu ruku duž spektra kao što je ljestvica Vijeća za medicinska istraživanja. U ovoj metodi, stručnjak će zamoliti pacijenta da izvrši testove snage mišića ruku bilo ručno ili pomoću stroja kao što je dinamometar. Ocjenjivač zatim ocjenjuje pacijentove sposobnosti na skali od jedan do pet, pri čemu jedan predstavlja nepokretanje mišića, a pet normalnu mišićnu kontrakciju.
Zatim se dodjeljuje drugi razred radi utvrđivanja eventualnih invaliditeta. Ova ljestvica drugog stupnja mjeri pacijentovu mišićnu funkciju ili disfunkciju na temelju testova sposobnosti i rezultata. Ocjene se kreću od jedan do deset na skali kliničke procjene, a viša ocjena ukazuje na pogoršanje mišićne funkcije. Na primjer, ocjena dva može signalizirati blagi neuromišićni poremećaj poput sindroma karpalnog tunela, dok ocjena devet vjerojatno ukazuje na kvadriplegiju. Smanjena snaga i funkcija mišića šake može se pojaviti kao simptom u brojnim stanjima od ozljede živaca do ozljeda tetiva.
Različite metode mogu procijeniti snagu ruku, posebno vježbe hvatanja i štipanja. Snaga držanja – također poznata kao snaga prignječenja – odnosi se na to koliko sile ruka proizvodi kada se iz položaja otvorenog dlana prebaci u zatvorenu šaku. Sila koja nastaje kada se prsti šake pritisnu zajedno je još jedan dobar pokazatelj snage ruke. Ostali pokreti koji se koriste za procjenu funkcionalnosti ruke uključuju savijanje zgloba, savijanje dlana i držanje predmeta prstima i palcem tijekom određenog vremenskog razdoblja.
Mnogi alati mogu poslužiti kao pomagala za povećanje snage ruke, a sve ove alate treba koristiti u razmjeru s veličinom ruke. Otvaranje i zatvaranje ručne hvataljke može olakšati povećanje snage hvata, dok spretnost ili manevriranje loptom pod stresom i produžne gumene trake postavljene na prste također mogu poboljšati ukupnu snagu mišića ruke. Nadalje, pojedinci bi trebali držati ruke toplima i održavati protok krvi u rukama aktivnim kako bi se očuvala funkcionalnost ruku. Nakon vježbanja hvatanja za ruke, mnogi će treneri koristiti i kontrastnu kupku u kojoj se ruke namaču u naizmjeničnim ciklusima tople i hladne vode od 90 sekundi. O svakom ozbiljnom režimu treninga treba razgovarati s certificiranim medicinskim stručnjakom.