Srčani blok trećeg stupnja je poremećaj srca u kojem otkucaji srca postaju dezorganizirani jer signal pejsmejkera koji se generira u pretkomori ne prolazi do ventrikula, dopuštajući atriju i ventrikulima da kucaju neovisno. Obično je potrebno liječiti ovo stanje umjetnim pacemakerom kako bi se regulirao rad srca. Najčešći uzrok srčanog bloka trećeg stupnja je ishemija srca, gdje je dotok krvi u srčani mišić prekinut, a dijelovi srca su oštećeni.
U zdrave osobe, otkucaji srca potječu od sinoatrijalnog čvora (SA čvor) i putuju do ventrikula, koordinirajući otkucaje srca. Kod osobe s nekim stupnjem srčanog bloka signal je prekinut ili usporen. U slučaju srčanog bloka trećeg stupnja, poznatog i kao potpuni srčani blok, signal uopće ne prolazi. Sekundarni prirodni pejsmejker u klijetkama se sam aktivira, zbog čega otkucaju u potpuno drugačijem ritmu.
Pacijent sa srčanim blokom trećeg stupnja osjetit će simptome kao što su bol u prsima, otežano disanje i pretjerano znojenje. Na elektrokardiogramu će se vidjeti dva različita uzorka, koji odražavaju nekoordinirane napore atrija i ventrikula. Lijekovi se mogu primijeniti ili povući ako su lijekovi uzrok srčanog bloka. Umjetno stimuliranje, obično prvo s privremenim pacemakerom, često se koristi za stabilizaciju otkucaja srca. Ako se bolesnik ne poboljša samostalno, može se ugraditi trajni pacemaker za regulaciju srčanog ritma pacijenta.
S ugrađenim mehaničkim pacemakerom, pacijent sa srčanim blokom trećeg stupnja trebao bi biti stabilan i može se baviti normalnim aktivnostima nakon što se oporavi od operacije srčanog stimulatora. Liječnik može preporučiti polagani nastavak redovitih aktivnosti kako bi se tijelu dalo vremena da se prilagodi. Vježbanje poput plivanja ili hodanja može biti korisno za aktiviranje nakon operacije srca i održavanje kardiovaskularnog sustava što je moguće zdravijim.
Osobe s poviješću srčanih problema više su izložene riziku od razvoja srčanog bloka trećeg stupnja. Kardiovaskularna stanja za koja se zna da uzrokuju ishemiju, poput koronarne arterijske bolesti, značajan su čimbenik rizika. Upravljanje srčanim stanjima i promicanje kardiovaskularnog zdravlja tjelovježbom i uravnoteženom prehranom pomoći će pacijentima smanjiti rizik od razvoja srčanih problema i ograničiti ozbiljnost tekućih srčanih problema. Također je preporučljivo redovito posjećivati liječnika radi procjene kako bi se utvrdilo mijenja li se stanje pacijenta i u skladu s tim prilagodio plan liječenja.