Elektrokardiografija, također poznata kao i EKG ili EKG, medicinska je dijagnostička tehnika koja bilježi srčane električne impulse. Impulsi koji se bilježe su impulsi koji prethode kontrakcijama srčanog mišića. Ovaj bezbolni zahvat često se koristi za dijagnostiku koronarne bolesti srca, poremećaja srčanog ritma i upale zaštitne srčane membrane. Elektrokardiografija također može otkriti prisutnost prethodnog srčanog udara i može pokazati ima li ga osoba u to vrijeme.
Obično elektrokardiograf počinje spajanjem elektroda na određena područja prsa, gležnjeva i zapešća. Te se elektrode zatim spajaju na uređaj za snimanje. Kako stroj prima električne impulse, rezultati se bilježe na valjanom milimetarskom papiru. EKG se može napraviti u liječničkoj ordinaciji, na hitnoj pomoći ili čak kod kuće uz korištenje prijenosnog srčanog monitora koji se naziva Holter monitor. Ovaj monitor bilježi električne impulse i srčane ritmove na bazi 24 sata.
Ponekad određeni čimbenici mogu utjecati na pouzdanost elektrokardiografskog testa. Stres i tjeskoba mogu uzrokovati brz i nepravilan rad srca koji inače ne bi bio prisutan u normalnim okolnostima. Osim toga, konzumacija određenih lijekova kao što su lijekovi protiv prehlade i alergija može iskriviti rezultate jer stimuliraju srce. Općenito, ljudi koji piju kavu i konzumiraju drugu hranu i pića koja sadrže kofein mogu imati abnormalne rezultate elektrokardiografa.
Često, srčani lijekovi koji se nazivaju beta blokatori mogu prikriti određena stanja srca. Obično beta blokatori usporavaju i reguliraju otkucaje srca. Mnogo puta kada se beta blokator prekine, srčani ritam i brzina će se vratiti na abnormalne. Važno je obavijestiti liječnika kada uzimate beta blokator ili bilo koji lijek za srce dok se podvrgava procjeni elektrokardiografa. Pejsmejkeri također usporavaju i reguliraju rad srca, što se također može prikazati na elektrokardiografu kao abnormalnost.
Općenito, na temelju rezultata elektrokardiografa, mogu se preporučiti drugi kardiološki testovi. Ako test pokaže abnormalnost, može se predložiti ehokardiogram. Ovaj test koristi zvučne valove koji se odbijaju od srčanih struktura za vizualizaciju srca, zaliska i žila. Osim toga, može biti potreban test stresa kako bi se utvrdilo je li prisutna koronarna blokada. Elektrokardiograf može sugerirati prisutnost srčane ishemije, što može ukazivati na blokadu.
Test elektrokardiografa ponekad daje lažno pozitivne ili lažno negativne rezultate. Budući da test nije siguran, važno ga je nadopuniti temeljitim fizičkim pregledom i anamnezom. Ponekad će se napraviti krvne pretrage srčanih enzima kako bi se isključila prisutnost infarkta miokarda ili srčanog udara. Kada je srčani mišić oštećen, srčani enzimi se otpuštaju u krvotok i otkrivaju se u ovom testu krvi. Često je potrebna kombinacija dijagnostičkih testova kako bi se isključili srčani događaji.