Mnogo je čimbenika koji igraju ulogu u kognitivnom razvoju u srednjem djetinjstvu. Dječje kućno okruženje, količina vremena potrebnog da se dijete nauči novim vještinama i koliko dobro dijete komunicira s drugima mogu igrati ulogu. Djeca koja su bila zlostavljana ili zanemarena mogu imati prosječnu ili čak iznadprosječnu inteligenciju, ali se mogu sporije razvijati. Oni odgajani u njegujućem okruženju s pažljivim roditeljima ili skrbnicima često se brže razvijaju. Postoje i određene smetnje koje mogu ozbiljno ometati ili utjecati na kognitivni razvoj djece u srednjem djetinjstvu.
Genetski čimbenici igraju ulogu u kognitivnom razvoju tijekom srednjeg djetinjstva. Djeca koja su rođena od strane inteligentnih ili visokokvalificiranih roditelja i sama imaju tendenciju biti inteligentna. To nije uvijek slučaj, ali je vjerojatnije da će obitelji s “dobrim genima” prenijeti inteligenciju ili sposobnosti.
Genetika također može igrati ulogu jer se neke poteškoće koje mogu utjecati na kognitivni razvoj u srednjem djetinjstvu također prenose s roditelja na njihovu djecu. Često roditelji sami neće imati invaliditet, ali mogu imati genetske abnormalnosti koje ih mogu uzrokovati. Downov sindrom, na primjer, češći je kod starijih majki nego kod mlađih žena u trudnoći. Iako te žene obično nemaju Downov sindrom, one nose potencijalne defekte koji mogu dovesti do invaliditeta.
Druga važna uloga u kognitivnom razvoju u srednjem djetinjstvu je okruženje. Djeca kojoj se daje puno ljubavi i pažnje obično se brže i temeljitije razvijaju od one koja to ne čine. Roditelji koji rade sa svojom djecom u akademskim područjima učenja i koji se svakodnevno igraju sa svojom djecom zapravo im pomažu da razviju važne vještine. Tijekom igre djeca uče rješavanje problema, motoričke vještine i razvoj govora. Djeca također brže uče ako im se pruži prilika da istražuju i igraju se s različitim predmetima te u raznim aktivnostima.
Vrijedi i suprotno. Djeca koja su zanemarena ili zlostavljana mogu usporiti kognitivni razvoj tijekom srednjeg djetinjstva i kasnije. Često im se ne daje prilika da istražuju i igraju se slobodno, a također ih se može zanemariti i dati im malo prilika za učenje kod kuće. Ova djeca također mogu glumiti u školi, ostavljajući ih još više iza. Djeca koja su zlostavljana ili zanemarena također često nemaju socijalne vještine. To im otežava interakciju s drugom djecom, što je ključni dio razvoja male djece.
Osim utjecaja roditelja, na djecu utječu i prijatelji koje imaju i njihovo školsko okruženje. Suočavanje s nasilnicima, stresom i drugim negativnim utjecajima može igrati ulogu u kognitivnom razvoju neke djece. Neka istraživanja su također pokazala da prehrana, odgovarajuća tjelovježba i pozitivna slika o sebi također mogu utjecati na kognitivni razvoj u srednjem djetinjstvu. Kao što odrasli obično bolje funkcioniraju kada se dobro brinu o svom tijelu, djeca često mogu postići više i bolje se usredotočiti u školi ako su zdrava i u formi.