Što je mjerenje?

U najširem smislu, mjerenje se odnosi na proces mjerenja. Temelji se na korištenju algebarskih jednadžbi i geometrijskih izračuna za pružanje mjernih podataka o širini, dubini i volumenu danog objekta ili grupe objekata. Iako su rezultati mjerenja procjene, a ne stvarna fizička mjerenja, izračuni se obično smatraju vrlo točnima.

Jedna od djelatnosti u kojoj se redovito koristi mjerenje je šumarstvo. Korištenje formula i raznih matematičkih disciplina za određivanje obrasca očekivanog rasta novih stabala vrlo je važno. Korištenje ove tehnike za izradu projekcija o tome kada će skupina stabala biti spremna za žetvu može pomoći tvrtki da odredi koliko će drva biti dostupno za prodaju u bilo kojem prodajnom ciklusu.

Ovaj oblik mjerenja također je ključan za proces sadnje novih šuma za kasniju sječu. Razumijevanje stope rasta i obujma rasta za koji se razumno može očekivati ​​da će se dogoditi u danom vremenskom okviru pomaže u osiguravanju da će buduće generacije imati dovoljno stabala da zadovolje potrebe industrije.

Mjerenje se često temelji na korištenju modela ili osnovnog objekta koji služi kao standard za izradu izračuna. Od tog trenutka napredna matematika se koristi za projektiranje mjerenja duljine, širine i težine povezanih sa sličnim predmetima. Konačni rezultat su podaci koji mogu pomoći da se na najbolji način iskoriste resursi dostupni danas, a da se i dalje odgovorno planira budućnost.

Iako je ova tehnika obično povezana s mjerenjima unutar drvne industrije, opći principi mogu se primijeniti i na drugim mjestima. Na primjer, osnove se mogu koristiti za projiciranje bilo koje vrste fenomena gdje se predviđa neka vrsta rasta. Kao rezultat toga, mjerenje se može koristiti za projektiranje krivulja učenja, procesa upravljanja bilo kojom vrstom obnovljivih resursa, ili čak nečega tako jednostavnog kao što je projicirani prosječni obrazac rasta za pojedinca.

Općenito, korištenje principa algebre i geometrije u procesu mjerenja može pružiti pouzdane podatke koji se temelje na postojanju određenog skupa čimbenika. Međutim, važno je napomenuti da mjerenje nije jedini pristup koji se koristi za projiciranje budućeg rasta i obujma. Budući da uvijek postoji mogućnost da neočekivani elementi uđu u proces, mjerenja dobivena iz procesa obično se smatraju baznom linijom. Predviđanja budućih obrazaca koji utječu na činove prirode i druge promjenjive čimbenike tada se stvaraju koristeći rezultate kao temelj, a ne jedinu projekciju konačnog ishoda.