Bartonella henselae je bakterija odgovorna za niz bolesti. Možda je najpoznatiji kao uzročnik bolesti mačjih ogrebotina ili groznice mačjih ogrebotina, ali također može uzrokovati bacilarnu angiomatozu, bakteriemiju, endokarditis i peliosis hepatis. Bartonella je jedan od najčešćih rodova bakterija u svijetu, a Bartonella henselae je rasprostranjena diljem svijeta.
Ljudi su obično zaraženi Bartonella henselae preko mačaka. Bakterije prirodno žive u mačkama, a da im ne nanose štetu. Buhe i krpelji su prijenosnici bakterija među mačkama, a ljudi se također mogu zaraziti putem krpelja. Bartonella henselae također živi u izmetu buha, koje mogu zaraziti ljude ako dođe u dodir sa sluznicom ili ranom, poput mačje ogrebotine.
Bolest mačjih ogrebotina, također poznata kao groznica mačjih ogrebotina ili bartoneloza, obično je bezopasna i samoograničava, iako se može liječiti antibioticima. U nekim slučajevima, međutim, bolest može imati ozbiljne simptome. Infekcija Bartonella henselae najčešća je kod djece koja su nedavno pretrpjela mačji ugriz ili ogrebotinu.
Pojave bolesti mačjih ogrebotina mogu se klasificirati kao klasične ili atipične. U klasičnoj varijanti pacijenti pate od limfadenopatije, odnosno natečenih, osjetljivih limfnih čvorova. Također može postojati papula na mjestu infekcije. Drugi uobičajeni simptomi su groznica, glavobolja, zimica, bol u leđima i bolovi u trbuhu, ali svi pacijenti nemaju takve sistemske simptome.
Atipična groznica mačjih ogrebotina je ozbiljnije stanje. Ljudi s kompromitiranim imunološkim sustavom imaju veću vjerojatnost da će razviti atipične simptome nakon infekcije Bartonella henselae. Atipična bolest mačjih ogrebotina može se pojaviti kao Perniaudov sindrom, koji se sastoji od konjunktivitisa i oticanja limfnih čvorova iza ušiju. Također može uzrokovati neuroretinitis, oštećenje živaca i bol u očima.
Bacilarna angiomatoza je još jedan mogući simptom bolesti mačjih ogrebotina u osoba s kompromitovanim imunološkim sustavom, osobito onih sa sindromom stečene imunodeficijencije (AIDS). Bacilarnu angiomatozu karakteriziraju angiomi, odnosno mali, benigni tumori ili lezije. Iako se najčešće pojavljuju na koži, angiomi mogu utjecati i na mozak, kost, koštanu srž, gastrointestinalni sustav, jetru, limfne čvorove, dišni sustav ili slezenu. Stanje je obično bolno i može biti smrtonosno ako se ne liječi. Bacilarna angiomatoza se može izliječiti antibioticima ili kombinacijom antibiotika i baktericida ako je potrebno.
Slično stanje koje može nastati od infekcije Bartonella henselae kod osoba s oslabljenim imunitetom je bacilarna pelioza, oblik peliosis hapatis. Ovo stanje karakteriziraju brojne krvlju ispunjene šupljine u jetri, a ponekad i u drugim strukturama tijela. Liječi se i antibioticima.
Bakterijemija, odnosno bakterije u krvi, još je jedna moguća posljedica infekcije Bartonella henselae. Može uzrokovati trovanje krvi, koje, ako se ne liječi, može dovesti do zatajenja više organa. U najekstremnijim slučajevima, infekcija B. henselae može uzrokovati endokarditis, upalu unutarnjeg sloja srca, ili akutnu encefalopatiju, generaliziranu disfunkciju mozga. Srećom, svaka bolest uzrokovana B. henselae obično se može potpuno izliječiti antibioticima sve dok se uhvati dovoljno rano.