Flakcidna paraliza je medicinsko stanje koje karakteriziraju izrazito slabi mišići i pogoršanje mišićnog tonusa. Ovaj gubitak mišićne funkcije obično je posljedica bolesti, a ne ozljede, ali je gotovo uvijek simptom oštećenja živčanog sustava. Ovo je abnormalna, ozbiljna medicinska situacija koja zahtijeva hitnu liječničku skrb. Liječenje ovisi o uzroku paralize i može uključivati operaciju, antibiotike i dugotrajnu rehabilitaciju.
Paraliza, privremeni ili trajni gubitak mišićne funkcije, može se odnositi na jedan mišić ili mnoge mišiće u tijelu, a može biti djelomična, omogućujući pacijentu da doživi neki osjećaj ili kontrolu, ili potpuna, u kojoj pacijent nema osjet ili mišić funkcionirati u zahvaćenom području. Bolesnici s flakcidnom paralizom mogu osjetiti osjet, ali gube voljnu kontrolu nad mišićnim pokretima jer mišići slabe zbog atrofije ili smanjenja mišićne mase. Iako se atrofija mišića može dogoditi jednostavno zbog nedostatka upotrebe, ljudi koji razviju paralizu mogu imati posla s dubljim problemom koji se naziva neurogena atrofija. Neurogena atrofija obično ima iznenadni početak, jer je posljedica oštećenja živčanog sustava, a ne dugotrajne neupotrebe.
Sindrom prednje spinalne arterije, također poznat kao Beckov sindrom, jedan je od češćih uzroka mlohave paralize. Prednja kralježnična arterija odgovorna je za dovođenje krvi do većine leđne moždine, a kada je blokirana, kao što se događa kod Beckovog sindroma, živci koji kontroliraju funkciju mišića mogu otkazati. To obično ima veze s nakupljanjem plaka u arteriji.
Flakcidna paraliza također može nastati zbog bolesti koja utječe na živčani sustav. Paralitička dječja paraliza, potencijalno smrtonosni virus, uzrokuje akutnu mlohavu paralizu (AFP), pri čemu pacijent vrlo iznenada gubi reflekse i kontrolu mišića. Ovaj virus je rijedak i gotovo uvijek se može spriječiti cjepivom protiv dječje paralize. Drugi virusi, kao što je encefalitis, mogu uzrokovati slične paralitičke učinke.
Bakterije odgovorne za botulizam, Clostridium botulinum, također mogu uzrokovati mlohavu paralizu i treba je liječiti kao hitnu medicinsku pomoć. Nakon što bakterija uđe u tijelo, bilo s hranom ili kroz otvorenu ranu, ona kolonizira i oslobađa toksine koji sprječavaju kontrakciju mišića. Botulizam koji se prenosi hranom najčešći je u nekuhanoj konzerviranoj hrani, a botulizam rana je najrašireniji među ljudima koji koriste intravenske lijekove. Paraliza obično počinje na licu prije nego što se spusti na udove, a potencijalno i na dišne mišiće, gdje se može pokazati kobnom.
Guillain–Barréov sindrom (GBS), lezija donjeg motornog neurona i Reyeov sindrom također uključuju mlohavu paralizu u svojim simptomima. Guillain-Barréov sindrom (GBS) je autoimuni poremećaj u kojem tijelo pokušava napasti stranu tvar, ali umjesto toga napada vlastite živce. Ovaj poremećaj zahvaća samo periferne živce, sve živce izvan mozga ili leđne moždine. Lezija na donjem motornom neuronu, koji povezuje mišićne stanice s moždanim deblom i leđnom moždinom, može biti uzrokovana ozljedom ili bilo kojom od gore navedenih bolesti.
Reyeov sindrom uzrokuje mlohavu paralizu u kasnijim fazama. Točan uzrok ovog sindroma nije poznat, iako je povezan s upotrebom aspirina kod djece s virusnim bolestima. Reyeov sindrom je češći u djece i može biti smrtonosan.