Skala percipiranog stresa je psihološki test koji se koristi za mjerenje percepcije pojedinca o stresu u njegovom životu. Test ima tri verzije koje se sve sastoje od sličnih pitanja koja pomažu u određivanju ukupnih razina i pokretača stresa u životu osobe. Najčešće korištena verzija skale percipiranog stresa je test od 10 pitanja koji od pojedinca traži da ocijeni koliko je često osjećao ili mislio određene stvari u prošlom mjesecu. Druge verzije ljestvice uključuju četiri ili 14 pitanja, iako se smatra da je skala od 10 pitanja najpouzdanija.
Pitanja uključena u test Scale percipiranog stresa sročena su jednostavno i lako ih je razumjeti, što ga čini dobrim izborom za većinu ljudi koji znaju čitati na osnovnoj razini. Pitanja ne postavljaju pitanja o specifičnim događajima ili okidačima stresa jer je cilj skale percipiranog stresa doći do rezultata koji će administratoru testa omogućiti da procijeni opću razinu svakodnevnog stresa u životu osobe. Pitanja na ljestvici percipiranog stresa traže od ispitanika da ocijeni koliko se često osjećao na određeni način ili koliko često su bili u stanju mentalno se nositi s iritacijama i frustracijama. Izbori za pitanja na ljestvici percipiranog stresa uključuju nikad, gotovo nikad, ponekad, prilično često i vrlo često.
Bodovanje ljestvice percipiranog stresa zahtijeva jednostavan izračun u kojem se svakom mogućem izboru koji ispitanik može odabrati pripisuje brojčana vrijednost. Brojke za moguće odgovore podudaraju se s time koliko je taj određeni odgovor koreliran s stresom za pitanje. Na primjer, odgovoru “nikad” dodijelila bi se ocjena četiri za pitanje “Koliko ste se često u posljednjih mjesec dana osjećali sigurni u svoju sposobnost rješavanja osobnih problema?” Odgovoru “nikad” dodijelila bi se vrijednost nula, međutim, za pitanje “Koliko ste često u posljednjih mjesec dana osjećali da stvari idu kako treba?”
Zbrajanjem rezultata, istraživanja, psihijatri i drugi pružatelji zdravstvenih usluga mogu dobiti relativnu predodžbu o tome koliko se osoba pod stresom osjeća u svom svakodnevnom životu. To može pomoći u dijagnostici tjelesnih i mentalnih problema, budući da visoka razina stresa može doprinijeti visokom krvnom tlaku, problemima sa srcem, promjenama apetita, depresiji i mnogim drugim mentalnim i fizičkim stanjima. Ako je osoba pod velikim stresom, liječenje može uključivati terapiju ili tehnike opuštanja kako bi se smanjila percepcija stresa i omogućilo tijelu i mozgu da se izliječe.