Kada ljudi pomisle na moždani udar, često vizualiziraju dramatičan incident u kojem osoba iznenada pokazuje glavne znakove oštećenja mozga poput vrtoglavice ili nemogućnosti pravilnog kretanja i govora. Sasvim drugačija slika stvara se s pojmom tihi udar. Kada se jedan od njih dogodi, možda se neće ni primijetiti, ili se, kako je sugerirano, mali, manje dramatični simptomi jednostavno odbace.
Moždani udar nastaje kada krv bogata kisikom ne opskrbi sva tkiva mozga. To može biti zbog toga što krvni ugrušak dospijeva u mozak (ishemijski) i prekida protok krvi. Nakupljanje krvi u glavi također može prekinuti dotok krvi (hemoragično). Simptomi moždanog udara mogu biti vrlo duboki i mogu se odmah primijetiti. Osim ranih simptoma, što je duže ograničen protok krvi, to će više moždanih stanica umrijeti zbog gubitka kisika. To može rezultirati velikim promjenama u funkcioniranju brojnih dijelova mozga.
U nekim okolnostima dolazi do tihog moždanog udara, koji je najčešće ishemijski tip, gdje simptomi nisu izraženi tako dramatično i gdje područje oštećenja mozga nema puno veze s očitom funkcijom. Istraživanja na ovom području zasigurno su pokazala da tihi udar uzrokuje oštećenje mozga, što može imati kumulativni učinak. Dodajte ovome povećani statistički rizik od dodatnih moždanih udara, te su “tihe” epizode i dalje vrlo opasne.
Postoje dokazi koji sugeriraju da možda tihi udar nije potpuno bezglasan. Neki ljudi se sjećaju simptoma dok su se moždani udari dogodili kao što su iznenadna zbunjenost, gubitak koordinacije, jako jaka glavobolja ili vrtoglavica. Ipak, kada ovi simptomi brzo nestanu, ljudi mogu zanemariti njihovu važnost i neće doći do liječnika: vitalni korak u daljnjem liječenju i preventivnoj skrbi. Drugi ljudi nemaju nikakve simptome i stoga ne znaju da bi trebali posjetiti liječnika. Dokazi tihog moždanog udara i oštećenja mozga koje on uzrokuje mogu se vizualizirati magnetskom rezonancijom (MRI), što čini dijagnozu prilično jednostavnom, kada i ako osoba shvati da je možda imala moždani udar.
Bilo je nekih poteza da se preporuči korištenje MRI kao preventivne ili standardne dijagnostike tihog moždanog udara. To nije uvijek naklonjeno zbog troškova ovih skeniranja. Ipak, liječnici koji podržavaju rutinski pregled mozga, ukazuju na statistike koje sugeriraju da stariji ljudi mogu imati 7% ili veći rizik od moždanog udara s malo simptoma.
Dok se ovo pitanje vaga, uvijek je važno ozbiljno shvatiti moždani udar. Ljudi s najvećim rizikom uključuju one koji puše, koji imaju visok krvni tlak ili koji imaju krvne ugruške u anamnezi ili aterosklerozu. Oni koji su u prošlosti imali moždane udare ili prolazne ishemijske napade (mini moždani udar) također su pod povećanim rizikom. Osoba s ovim čimbenicima rizika, posebice nekoliko njih, trebala bi s liječnikom razgovarati o načinima dijagnosticiranja tihog moždanog udara. Ljudima se također savjetuje da potraže liječničku pomoć ako se simptomi uopće pojave, čak i ako brzo nestanu.