Smijeh je ozbiljan posao kada je u pitanju dug i zdrav život. Neki su stručnjaci otišli toliko daleko da su kvantificirali posebne biološke uzroke smijeha, kao i njegove učinke na zdravlje i dobrobit. Ovo područje studija, nazvano gelotologija, ima kvantificirane tvrdnje da smijeh može poboljšati zdravlje srca, ojačati imunitet i smanjiti bol. Druge studije usredotočile su se na sociološku ulogu smijeha u izgradnji grupnog mentaliteta ili njegovu psihološku ulogu ublažavanja napetosti i depresije.
Glavna komponenta gelotologije je proučavanje kako i zašto uopće nastaje smijeh. Nadovezujući se na uvriježenu mudrost da ljudi ne mogu sami sebe golicati, znanstvena istraživanja posljednjih desetljeća dovela su do otkrića o tome koji su dijelovi mozga odgovorni za smijeh. Prema izvješću koje su podnijeli istraživači sa Sveučilišta California u Los Angelesu 1998. godine, pacijentica koja je bila podvrgnuta operaciji mozga počela se smijati čim je mali dio njezina prednjeg režnja bio stimuliran električnom strujom. Vjeruje se da je ovaj odgovor okidača za kosu dio šire mreže koja uključuje široke dijelove mozga odgovorne za kretanje, spoznaju i emocije.
Još jedno razmatranje gelotologije je ono što uopće izaziva smijeh. Nekoliko tabora se slaže u tom pogledu, a neki vjeruju da je genetika ugradila ovaj način reagiranja na nove podražaje. Drugi pak vjeruju da je smijeh više uvjetovani odgovor na bilo koji broj novih iskustava – od fizičkih podražaja poput škakljanja do suptilnijih uzroka poput nečega što dodiruje osjetljivost na pravi način.
Bez obzira na uzroke, Medicinski centar Sveučilišta Maryland zaključio je 2000. da smijeh i smisao za humor mogu doprinijeti boljem zdravlju srca. Od 300 sudionika studije – polovica sa srčanim oboljenjima, a polovica bez njih – istraživači su otkrili da su oni sa srčanim bolestima manje vjerojatno da će pronaći razloge za smijeh. Druge gelotološke studije također su pokazale da komično okruženje može poboljšati razinu stresa, bol i imunološki odgovor. Točnije, čini se da smijeh i bezazlenost uzrokuju da tijelo otpušta manje hormona kateholamina – takozvanih hormona borbe ili bijega koji mogu podići razinu stresa i opteretiti imunološki sustav.
Glavna grana gelotologije naziva se psihoneuroimunologija, koja uključuje stručnjake iz nekoliko područja koji traže poveznice između određenih emocionalnih stanja i zdravlja. U ovom području sudjeluje nekoliko vrsta istraživača, od psihologa i neuroznanstvenika do imunologa i liječnika. Iako se neke bolesti i ozljede ne mogu izbjeći jednostavnim njegovanjem zdravog smisla za humor, konsenzus ovih znanstvenika je da postoji izravna veza između sretnih stavova i zdravih tijela.