EEG, koji se također naziva elektroencefalografija ili elektroencefalogram, je test koji otkriva električnu aktivnost mozga ili moždane valove. Liječnici često koriste test za procjenu ozljeda glave ili za dijagnosticiranje neuroloških poremećaja. Ovisno o razlogu za EEG, pacijent tijekom testa može biti budan ili spava. Pacijenti će možda morati odvojiti od jednog do četiri sata za poduzimanje testa u liječničkoj ordinaciji ili bolnici.
EEG test prati i bilježi aktivnost moždanih valova pomoću elektroda, koje se sastoje od malih metalnih diskova koji se posebnim ljepilom pričvršćuju na vlasište pacijenta. Elektrode se spajaju na žice koje su spojene na uređaj za snimanje i pojačalo. Pojačalo se spaja na računalni monitor kako bi neurolog mogao protumačiti rezultate testa. Elektrode pomažu otkriti svaku električnu aktivnost koja nastaje iz moždanih stanica pacijenta.
Obrasci električne aktivnosti mozga često su kategorizirani u četiri različite vrste valnih ritmova tijekom EEG-a — alfa, beta, delta i theta. Njih neurolozi koriste kako bi ispitali kako mozak funkcionira ili reagira dok osoba spava ili ostaje budna u razdoblju do 30 minuta. Pacijent se testira s aktivnošću u svakoj fazi, u rasponu od sedacije do odgovora na svjetlo ili druge podražaje i iznenadnih naleta energije.
Svaki tip vala bilježi se različitom brzinom i ukazuje na nešto drugačije u odnosu na uzorke mozga pacijenta. Alfa valovi, koji bilježe do 12 ciklusa u sekundi, pokazuju kada je pacijent budan, ali zatvorenih očiju. Zabilježeni u obrascu do 30 ciklusa u sekundi, beta valovi bilježe reakciju mozga na lijekove za smirenje. Liječnici obično ispituju delta valove kod djece ili tijekom dubokog spavanja pacijenta, jer su to najkraći naleti aktivnosti od 0.5 do 3.5 ciklusa u sekundi. Theta valovi najčešće se ispituju u djece i mladih odraslih osoba i bilježe se do 7 ciklusa u sekundi.
Neurolozi često primjenjuju testove električne aktivnosti djeci i odraslima kako bi dijagnosticirali traume glave, bolesti mozga ili poremećaje spavanja. Pacijenti s ozljedom mozga uslijed nesreće mogu se podvrgnuti EEG-u kako bi liječnici mogli procijeniti promjene u mozgu. Ispit se također može koristiti za otkrivanje tumora na mozgu ili bolesti mozga kao što je encefalitis. Električna aktivnost iz testa najčešće otkriva prisutnost epilepsije ili drugih poremećaja napadaja u bolesnika. Alzheimerova bolest ili narkolepsija također se mogu dijagnosticirati uz pomoć EEG-a.
Priprema za elektroencefalografski test obično varira ovisno o stanju pacijenta. Kosu je potrebno oprati samo šamponom noć prije pregleda, jer bi se elektrode stavljale na tjeme. Pacijent bi trebao izbjegavati korištenje regeneratora ili drugih proizvoda za kosu jer mogu ometati rezultate testova. Liječnik može zatražiti da pacijent prestane uzimati lijekove ili izbjegava hranu i piće s kofeinom nekoliko sati. Prije testa zabranjeno je gladovanje jer nizak šećer u krvi može iskriviti rezultate.
Mogu se dati upute o rasporedu spavanja koje su specifične za svakog pacijenta. Na primjer, pacijentu se može uputiti da smanji san noć prije ako mora spavati tijekom EEG-a. U liječničkoj ordinaciji ili bolničkoj sobi pacijent može ležati u krevetu ili se zavaliti u stolicu s do 25 elektroda postavljenih na glavu. Pravilni postupci zahtijevaju da pacijent ostane miran i opušten, zatvorenih očiju iako je možda budan. Rezultati EEG-a mogu biti dostupni nekoliko sati nakon testa.