Koronarna kalcifikacija je proces u kojem unutarnja obloga koronarnih arterija razvija sloj tvrde tvari poznate kao plak. Prekomjerne količine kolesterola, masti i otpadnog materijala postaju kalcificirane u arterijama koje su oslabljene ili oštećene zbog pušenja, visokog krvnog tlaka, dijabetesa ili općenito nezdrave prehrane. Koronarna kalcifikacija ograničava protok krvi, što predstavlja rizik od kronične boli u prsima, srčanih udara i eventualnog zatajenja srca.
Budući da se plak ima tendenciju nakupljati godinama ili čak desetljećima sve dok se ne pojave ozbiljni zdravstveni problemi, važno je odabrati zdrav način života i redovito odlaziti na preglede kod liječnika kako bi provjerili ima li ranih znakova upozorenja koronarne kalcifikacije. Problemi s koronarnim arterijama mogu se liječiti lijekovima za snižavanje kolesterola ako se otkriju rano, iako uznapredovala kalcifikacija može zahtijevati operaciju kako bi se spriječilo zatajenje srca.
Medicinski naziv za proces koji rezultira koronarnim kalcifikacijama je ateroskleroza. Ateroskleroza obično počinje kada je koronarna arterija oštećena ili nadražena, što je često posljedica hipertenzije, pušenja, prehrane s visokim sadržajem kolesterola ili dijabetesa. Trombociti se počinju nakupljati u arteriji u pokušaju da poprave oštećenje, a materijal kao što su stanični otpad, kolesterol, minerali i kalcij vežu se na trombocite. Tijekom vremena, kalcij uzrokuje da se ostatak materijala stvrdne u plak koji se nastavlja nakupljati i ograničava protok krvi.
Ateroskleroza se obično javlja polako tijekom mnogo godina prije nego što pojedinac počne primjećivati simptome. Ograničeni protok krvi može dovesti do bolova u prsima, utrnulosti ekstremiteta i opasnog pada krvnog tlaka. Ako se ne liječi, osoba s aterosklerozom može doživjeti srčani udar ili zatajenje srca jer se arterije toliko začepe da vrlo malo krvi može proći. Šansa za srčane probleme se povećava ako se u arterijama stvori ugrušak i potpuno zaustavi protok krvi.
Liječnici obično provjeravaju znakove koronarne kalcifikacije provodeći fizički pregled, postavljajući pitanja o pacijentovoj medicinskoj i obiteljskoj anamnezi te vađenjem krvi za laboratorijske pretrage. Liječnik također može napraviti elektrokardiogram ili skeniranje kompjuterizirane tomografije kako bi provjerio ima li blokada u koronarnim arterijama. Ako se problemi rano otkriju, pacijent će možda moći pronaći olakšanje usvajanjem zdrave prehrane i rutine vježbanja, izbjegavanjem pušenja i alkohola, uzimanjem lijekova za snižavanje kolesterola i zakazivanjem redovitih pregleda radi praćenja napretka. Uznapredovala koronarna kalcifikacija, međutim, često zahtijeva operaciju kako bi se spriječile potencijalno po život opasne komplikacije.
Najčešći kirurški zahvati za poništavanje ateroskleroze su angioplastika i bypass postupci. Angioplastika uključuje umetanje cijevi i balona u oštećenu arteriju. Balon se širi unutar cijevi kako bi se otvorila arterija, zatim se uklanja i zamjenjuje stentom kako bi se spriječio kolaps i daljnja kalcifikacija. U postupku premosnice zdrava krvna žila se vadi iz drugog dijela tijela i cijepi na mjesto oštećene koronarne arterije. Nakon operacije, pacijent koji može voditi zdrav način života obično se oslobađa simptoma i može uživati u redovitim aktivnostima.