Hiperkolesterolemija nastaje kada je u krvotoku povišena razina ukupnog kolesterola. To je rezultat visoke razine lipoproteina niske gustoće (LDL) u usporedbi s kolesterolom lipoproteina visoke gustoće (HDL). To su dvije glavne skupine kolesterola.
LDL, ‘loš’ kolesterol, ostavlja iza sebe masne naslage ili plakove u krvnim žilama. Nakupljanje ovih plakova zagušuje krvne žile i blokira dotok krvi u organe. HDL, ‘dobar’ kolesterol, čisti višak kolesterola iz tijela, čime se smanjuje količina zagušenja i blokade.
Hiperkolesterolemija stvrdnjava i sužava krvne žile u različitim dijelovima tijela, što dovodi do smrtonosnih bolesti kao što su bolovi u prsima, srčani udar i moždani udar. Začepljene krvne žile u udovima mogu uzrokovati bol, čireve, infekcije i gangrenu.
Uzroci. Primarni uzrok hiperkolesterolemije je nezdrav način života. Nedostatak tjelovježbe i prehrana bogata zasićenim masnoćama i kolesterolom povećavaju količinu LDL-a u krvotoku. Takav način života može dovesti do pretilosti, što samo po sebi uzrokuje prekomjernu proizvodnju kolesterola. Oni koji piju alkohol i/ili prekomjerno puše cigarete dodatno povećavaju rizik od ovog stanja.
Određene bolesti, poput poremećaja bubrega, bolesti jetre i dijabetesa, sprječavaju tijelo u učinkovitoj preradi kolesterola, a time i podizanju razine ukupnog kolesterola. Osim toga, oni s obiteljskom poviješću srčanih bolesti imaju veću vjerojatnost razvoja hiperkolesterolemije. Iako rijetka, hiperkolesterolemija može biti posljedica nasljednog stanja poznatog kao poremećaj lipida. U ovom slučaju, genetski defekt u stanicama jetre uzrokuje proizvodnju prekomjernog LDL kolesterola od rođenja.
Simptomi. Hiperkolesterolemija je spor i tihi ubojica. Nema vidljivih fizičkih simptoma dok se ne razvije u druge bolesti poput srčanog i moždanog udara.
Dijagnoza. Hiperkolesterolemija se dijagnosticira analizom krvi. Bolesnik je dužan 12 sati posti bez hrane i pića, osim vode, prije uzimanja uzorka krvi. Krvni test će mjeriti razinu LDL, HDL i ukupnog kolesterola. Te se razine mjere u miligramima (mg) po decilitru (dL) krvi. Poželjna razina ukupnog kolesterola je manja od 200 mg/dL, dok je granična razina između 200 i 239 mg/dL. Hiperkolesterolemija se dijagnosticira kada ukupna razina kolesterola prijeđe 240 mg/dL.
Liječenje. Liječenje hiperkolesterolemije usmjereno je na smanjenje razine LDL kolesterola. Postoje dva načina da to učinite:
1. Promjena načina života
Zdrava prehrana i redovita tjelovježba su neophodni. Prehrana bogata vlaknima i niska u zasićenim mastima i kolesterolom smanjuje razinu LDL kolesterola u tijelu. Istovremeno se preporučuje dobar program vježbanja za podizanje razine HDL kolesterola.
Težina treba stalno kontrolirati. Skinite višak kilograma kako biste održali željenu težinu. Zapamtite, prekomjerna tjelesna težina ili pretilost, sama po sebi, povećava učestalost hiperkolesterolemije. Osim toga, oni koji puše trebali bi prestati, jer pušenje smanjuje razinu HDL kolesterola. Ostale prednosti prestanka su niži krvni tlak i smanjeni rizik od raka pluća i bolesti srca.
2. Lijekovi
Ako prehrana i tjelovježba nisu dovoljni, liječnici mogu preporučiti i lijekove. Statini su uobičajena klasa lijekova koji se propisuju za hiperkolesterolemiju i uključuju Pravastatin, Fluvastatin, Simvastatin, Atorvastatin i Lovastatin. Gemfibrozil, kolestiramin i niacin su drugi lijekovi koji pomažu u snižavanju razine kolesterola u krvi. Ovisno o težini stanja, liječnici mogu propisati jedan ili više ovih lijekova.
Hiperkolesterolemija ne diskriminira. Svatko tko vodi nezdrav način života i/ili ima obiteljsku povijest srčanih bolesti posebno je sklon ovom stanju. Stoga je razborito redovito kontrolirati razinu kolesterola kako bi se bolest uhvatila u ranoj fazi.